• Skip to primary navigation
  • Skip to main content
  • Skip to primary sidebar
  • Skip to footer
  • Hrvatska
  • Srbija

Poezija.hr

hrvatska poezija

  • Naslovnica
  • Pjesnici
  • O nama
  • Književnost.hr
  • Bajke.hr
Književnost.hr traži autore voljne objaviti svoje književne radove! 

August Šenoa

August Šenoa

August Šenoa preteča je hrvatske moderne književnosti, obilježio je doba protorealizma, koje se zbog njegova utjecaja na književnost i jezik u tom vremenu, naziva i Šenoino doba. Osnivač je moderne hrvatske kajkavske dijalektalne poezije. Istaknuo se kao prvi pravi hrvatski pisac romana i proze.

Pjesme

  • Anka Neretvanka
  • Biskupu J.J. Strossmayeru
  • Bohinjsko jezero
  • Božić
  • Božja plahtica
  • Božji sud
  • Brojanice
  • Brzojav
  • Budi svoj!
  • Crkvica Ranjenoga Isusa
  • Crne oči
  • Crnogorska štamparna
  • Čudni ljudi
  • Dolazak Hrvata
  • Doviknuše si šuše
  • Dvije slasti
  • Faeton
  • Glosa
  • Gospojama i gospodičnama hrvatskim
  • Grob za živa
  • Grobovi Hrvata
  • Guš
  • Gvozdeni div
  • Himna Petru Preradoviću
  • Hoće li mi draga doć’?
  • Hrvat Bosni
  • Hrvatska pjesma
  • Hrvatskome sinu
  • Hrvatulje
  • Hrvatulje (II)
  • Ivanu pl. Zajcu Riječaninu
  • Još proljetno…
  • Kad jednom…
  • Kakvu Hrvati djecu jedu?
  • Kalifornijsko zlato – hrvatsko vino
  • Kalih-grad
  • Kameni svatovi
  • Kletvenikom Hrvatske
  • Knjiga svijeta
  • Koliko li ljubav traje
  • Kugina kuća
  • Labud
  • Lanac
  • Lasta
  • Lavov dvor
  • Ljubav svuda
  • Mati narav
  • Moje pjesme
  • Molitva ljubavi
  • Mome stolu
  • Mrak
  • Munja od gabele
  • Na Balkanu
  • Na grobu Antuna Mihanovića
  • Na grobu pobratima
  • Na Ozlju gradu
  • Na poklade
  • Napitnica budućnosti
  • Narodna pjesma
  • Noćna rosa
  • O Uskrsu
  • Oda
  • Oko djevičino
  • Otrov
  • Pjev hrvatskih đaka
  • Poljak slijepac
  • Posavke
  • Postolar i vrag
  • Požar
  • Pozdrav Dubrovniku
  • Prokleta klijet
  • Proljeće
  • Putnik
  • Radi!
  • Ribareva Jana
  • Ruža
  • Ružin san
  • Šah mat
  • Šipci (I)
  • Šipci (II)
  • Školjka
  • Slavici
  • Smrt Petra Svačića
  • Smrtno zvonce
  • Sniježnik
  • Sramota na vas!
  • Srce pjesnikovo
  • Stanku Vrazu
  • Stari pandur
  • Stari plemić
  • Sunce i zvijezde
  • Suze nad grobom Gustava Magjara
  • Svome sinu
  • Tatar-kan
  • Tri riječi
  • Trojedini barjak naš
  • Tvrda vjera
  • U slavu 25. svibnja godine 1862. na Grobničkom polju
  • U slavu Josipa Jurja Strossmayera
  • U slavu Jugoslavenske akademije
  • U spomen Dimitra Zvonimira
  • Većeslavu Hanki
  • Veliki petak u Pizi
  • Vilin prsten
  • Vilinskomu nedonoščetu
  • Vir
  • Zadnji kordunaši
  • Zagreb
  • Zagrebu
  • Zavist
  • Zdravica
  • Zimzelen
  • Zlatna čaša
  • Zlatna riba
  • Zvijezda stado

Biografija

August Šenoa rodio se u Zagrebu 14.11.1838. godine, pod imenom August Ivan Nepomuk Eduard Šenoa. Njegov otac, Alois Schönoa, bio je Nijemac iz Češke, a u Zagreb se doselio 1830. Godine, radeći kao biskupski slastičar. Augustova majka, Terezija pl. Rabacs, bila je Slovakinja iz Budimpešte. Majka mu je umrla kada je bio dijete, u dobi od samo osam godina. Imao je tri brata, Teodora, Julija i Aurela. Julije se također bavio književnošću.

Šenoa je u Zagrebu i Pečuhu pohađao pučku školu i gimnaziju, a studij prava pohađao je u Pragu i u Zagrebu. Ipak, studije nikada nije završio. U javnosti je prvo bio poznat kao novinar, odnosno dopisnik, pišući za list “Prozor” iz Praga. Najviše je pisao o političkim temama.

1862. godine u svojim je člancima postavio temelje za razvoj hrvatskog feljtona, koji je nakon toga postao i žanr. U svojoj seriji feljtona pod imenom “Zagrebulje” komentirao je aktualne, najčešće, negativne događaje u svakodnevici Zagreba.

Nakon što je kratko uređivao listove u Beču, 1866. godine odlučio se vratiti u Zagreb, gdje je radio u listu Prozoru kao dio uredništva.

1868. godine ženio se Slavom Ištvanić, turopoljskom plemkinjom. Upoznali su se godinu dana ranije i zaljubili na prvi pogled, ali Slavin otac nije odmah dao svoj blagoslov za njihov brak, jer je Šenoa u to vrijeme nije imao stalan, ni dobar posao. Slava Ištvanić bila je obrazovana djevojka iz dobre obitelji, pa tek kada je Šenoa dobio posao gradskog vijećnika, dobio je i dopuštenje oženiti Slavu. Par je bio u braku 13 godina, sve do Šenoine smrti. Imali su ukupno šestero djece, od kojih je troje umrlo u ranoj životnoj dobi.

Sljedećih godina Šenoa je radio na mjestu gradskog bilježnika i senatora, bavio se politikom, bio član Narodne stranke i potpredsjednik Matice Hrvatske. Također, radio je kao ravnatelj i dramaturg u današnjem HNK-u (Hrvatsko zemaljsko kazalište). Uređivao je časopis “Vijenac” te je radio kao prevoditelj s engleskog, češkog, njemačkog i francuskog jezika.

Djelovao je 20-ak godina kao kazališni kritičar, uz nezamjetne stanke, komentirajući više od sedamsto kazališnih izvedaba (režiju, glumu, scenografiju).

Zbog svog anti-germanskog raspoloženja težio je prema klasičnoj i suvremenoj slavenskoj, talijanskoj, francuskoj i izvornoj hrvatskoj dramskoj književnosti. Svoje zamisli je pokušao provesti tako da je postao član kazališnog odbora, a nakon toga i dramaturg i umjetnički ravnatelj Hrvatskog zemaljskog kazališta. Na scenu je doveo Molièrea, Shakespearea, Goethea, Schillera, Scribe i Sardou, ali morao je pronalaziti i kompromise u repertoaru, zbog ukusa zagrebačke publike.

Što se tiče njegovog djelovanja na polju dramske književnosti, istakao se komedijom “Ljubica” koja je izvedena 1868. godine. Riječ je o komediji u tri čina čija se radnja temelji u urbanoj zagrebačkoj sredini. Likovi su tipični, ali opet šablonski oblikovani. Kritika ju je ocijenila kao scenski pamflet. Doživjela je neuspjeh kod kritike i publike, ali ipak je njezin utjecaj tada bio velik. Naime, bila je prvi pokušaj prikazivanja tadašnjeg suvremenog zagrebačkog života.

Najveći domet Šenoa je ostvario kao romanopisac. U hrvatsku književnost uveo je roman, koji je postao omiljeno štivo čitateljima 19. stoljeća. U njegovom bogatom književnom opusu, povijesni romani zauzeli su glavno mjesto u književnom stvaranju.

Napisao je pet poznatih romana povijesne tematike, a to su: “Seljačka buna”, “Čuvaj se senjske ruke”, “Zlatarovo zlato”, “Diogenes” i “Kletva”. “Kletva” je ostala nedovršena. Kroz povijesne romane opisao je razne događaje iz hrvatske povijesti. Šenoa se vodio povijesnim romanom koji je u književnost Europe uveo Walter Scott. Zajedničko tim vrstama romana je prikazivanje autentičnost događaja slijedom istraživanja iz dokumenata i raznih drugih povijesnih izvora. Cilj im je prikazati tadašnji život “malog čovjeka”.

Šenoa je dominirao hrvatskim romanom do početka 20. stoljeća, a velik broj autora kasnije je oponašao njegovu tehniku (Eugen Kumičić, Marija Jurić Zagorka, Josip Eugen Tomić i drugi).

Velik uspjeh postigao je i pišući povjestice, koje su tada bile iznimno popularne. To su pripovjedna djela pisana u stihovima čiji su motivi povijesni. Pisane su jednostavno i razumljivo, naglašenom ritmičnošću i često prožete humorom.

Njegove najpoznatije povjestice su: “Smrt Petra Svačića”, “Propast Venecije”, “Anka Neretvanka”, “Postolar i vrag”, “Kameni svatovi”, “Prokleta klijet” i druge.

U svojim romanima i pripovijetkama opisao je etičke, socijalne i političke probleme s kojima se borio čovjek tadašnjeg vremena. Opisao je odnosne između grada i sela, kako je živio seljak toga vremena, o raspadanju zadruga, o plemstvu i odlasku sinova seljaka na školovanje u grad.

Njegova najpoznatija djela su: “Prosjak Luka”, “Barun Ivica”, “Vladimir”, “Prijan Lovro”, “Ilijina oporuka” i “Branka”.

Šenoa je pisao i lirske pjesme, ali se njima nije istaknuo među čitateljima i kritikom. Nije pisao ljubavne pjesme, već socijalne i političke. U velikom broju svojih pjesama izražavao je svoje političke ideje i program Strossmayerova narodnjaštva (pjesme poput “Budi svoj!”, “Hrvatska pjesma”, “Klevetnikom Hrvatske”, “Na Ozlju gradu”…).

Šenoa je radio i stvarao sve do svoje smrti. Umro je 13.12.1881. godine u Zagrebu, zbog komplikacija od upale pluća koju je dobio 1880. Godine, kada se kao gradski senator (gradonačelnik) brinuo za spašavanje unesrećenih u Velikom potresu. Njegova supruga je tako ostala udovica u 31. godini života i sama podigla troje djece.

Šenoa je svojim djelovanjem dao mnogo hrvatskoj književnosti i zato je njemu u čast izrađen kip koji stoji u Zagrebu na križanju Vlaške i Branjugove ulice. Kip je djelo Marije Ujević-Galetović. Također, njegovo poprsje stoji u Zagrebu na Zrinjevcu, a rad je Ivana Rendića.

Ispravak sadržaja

Ako ste u nekom tekstu pronašli grešku ili želite nešto dodati, javite nam to u komentaru ispod pjesme ili biografije autora.

Izbor iz poezije

Potraži me

Vladimir Nazor

Kad čuješ kako kriješte vrane S one lude, sa sjeverne strane, Kad vidiš kako ljubav potiho kaplje Sa one suhe, slomljene borove … [više] about Potraži me

Zavodnik (Sunce, svijetli zavodnik)

Antun Branko Šimić

Sunce, svijetli zavodnik izvelo je na ulice ljude, žene, djecu, dojilje i pse. Prolaze... posmjehuju se lica bez misli na … [više] about Zavodnik (Sunce, svijetli zavodnik)

Oproštaj

Silvije Strahimir Kranjčević

Ne zamjer'te, krši gole, I vi, polja zlatoklasa, Moje more, sinje more, I vi, zvijezde vrh talasa; - Što se bajnim čarom … [više] about Oproštaj

Mene boli

Antun Branko Šimić

Lijepo je tako: sunce sije I čujem žubor plave vode. Daleko - Bog bi znao kuda - Oblačci bijeli laki brode. U vinogradu … [više] about Mene boli

Kostanj

Fran Galović

Prijatel moj stari, zakaj tak šumiš? Kesno je i noč je, zakaj vre ne spiš? "Gledim te zdavnja tak i prezmišlavam, "Kak teško je … [više] about Kostanj

Reader Interactions

Odgovori Otkaži odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

This site uses Akismet to reduce spam. Learn how your comment data is processed.

Primarni stupac

Izbor iz poezije

Malin

Ivan Goran Kovačić

Slap mu nahudil pa se probudil malin vu bregu stari, vre se vrti, voda curi... zato on … [više] about Malin

Lan

Dragutin Domjanić

Dalko polje, beli dan, V polju se zaplavil lan. Rosa drobna se sveti, Duša draga, gde si … [više] about Lan

Vani sniježi

Silvije Strahimir Kranjčević

Vani sniježi. Tamno... zimno... Puca negdje grana suha; Stijenj dršće ko da luta Divlji … [više] about Vani sniježi

Nekoliko mladića

Antun Branko Šimić

O tko bi mogo ispjevati pjesmu mladića našeg vremena Mladića što su ostavili zauvijek svoj … [više] about Nekoliko mladića

Kad se nasmeješ

Dragutin Domjanić

Rosne se rože budiju, v tihoj toj noći su spale. Kad se nasmeješ, su v licu sladke ti jamice … [više] about Kad se nasmeješ

Ispravak sadržaja

Ako ste u nekom tekstu pronašli grešku ili želite nešto dodati, javite nam to u komentaru ispod pjesme ili biografije autora.

Footer

Poezija.info

Poezija.hr je portal na kojem možete pronaći kompletne pjesme hrvatskih klasičnih pjesnika. Donosimo vam poeziju već objavljivanih, nagrađivanih i afirmiranih književnika, onih koji su svoju važnost pokazali svojim … [više] about O nama

Informacije

  • O nama
  • Impressum
  • Uvjeti korištenja
  • Bajke.hr
  • Biografija.com
  • Književnost.hr
  • Lektire.hr
  • Molitva.hr
  • Obrazovanje.hr

Copyright © 2017.–2025. Informativka d.o.o. Sva prava pridržana.