Đuro Arnold je jedan od najpoznatijih hrvatskih pedagoga. Bio je i utjecajan filozof i pjesnik te predsjednik Matice Hrvatske. Najviše je ostao poznat po tome što je pokrenuo Odsjek pedagogije na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Napisao je udžbenike iz psihologije i logike koji su se koristili preko 30 godina.
Pjesme
- Ah, mnogi misli…
- Ah, što me mučiš?
- Apres nous le deluge!
- Čuvar mrtvih
- Damjan Juda, knez dubrovački. 1205.
- Domovina
- Duge dane, noći…
- Dušni dan na bojištu
- Exsurgat aliquis…
- Hrvatskoj
- Imala si pravo…
- Irud
- Ja sam gusle svoje…
- Jedared samo…
- Juda
- Jutro je hladno…
- Kad na vječnost mislim…
- Kad si ono meni…
- Kad uvečer povjetarce…
- Kada moji živi legnu…
- Kada zvijezde sviću…
- Kćerci Vesni
- Kobna sanja
- Kopni snijeg…
- Kosci od Sentomaša
- Koštur i grobar
- Krajiškinja
- Lipa i jablan
- Ljudeviti
- Meni treba
- Mignoni
- Moje srce, majko…
- Mojim guslama
- Mrak se hvata…
- Mrtvoj djeci
- Na dubokoj vodi…
- Na groblju
- Na Krapinici
- Na seoskom groblju
- Na Veliki petak
- Narodnoj pjesmi
- Ne znam zašto – ali zimi…
- Noć je sparna…
- Noć na Sljemenu
- Non omnis moriar
- Notturno
- Notturno (Kroz sumračje…)
- Odbija ponoć…
- Ohladnjeli smo…
- Ovdje našim…
- Pa da si mrtav?
- Pismo s bojišta
- Plašt i kruna
- Pod crljenim kišobranom
- Pri žetvi
- Prikaza
- Privid
- Rado te gledam…
- S Griča
- Sad si i ti došla…
- Sljemenu
- Spasitelju
- Stari učo
- Što se viješ, orle…
- Stremen zvekće
- Švelja
- Svoje carstvo imam…
- Ti me zahman putiš…
- Topli vjetar svijetom duje…
- Trublja ječi
- U bijeli svijet…
- U brzom vlaku
- U magli
- U tvornici
- U zadnjem drhtu…
- Uskrsnuo je Krist…
- Večer siva…
- Vi zovete me…
- Zadnja pjesma
- Zateko sam ljubu…
Biografija
Đuro Arnold rođen je 1853. godine u malom mjestu Ivanec pored Varaždina. Njegov djed bio je Francuz oženjen Njemicom, koji je emigrirao u Bjelovar za vrijeme Francuske revolucije. Đurin otac bio je austrijski časnik, značajan po tome što se 1848. godine borio s banom Jelačićem protiv Mađara. Kasnije je radio kao poreznik. Oženio je Đurinu majku kada je imala samo 14 godina.
Đuro je tako rođen kao devetnaesto dijete u obitelji s dvadesetčetvero djece.
Djetinjstvo je proveo u Krapini, a nakon toga se preselio u Zagreb, gdje je pohađao najprije osnovnu školu, a zatim i gimnaziju koju je pohađao najprije u Varaždinu, a zatim u Zagrebu, gdje je 1873. godine i maturirao. Visoko obrazovanje stekao je na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Studirao je filozofiju kao glavni predmet, a uz to i povijest i zemljopis.
Usavršavao se na brojnim europskim sveučilištima, s pauzom 1879. godine kada je otišao u vojsku za vrijeme bosanske krize. Zaposlio se odmah nakon jednogodišnje dobrovoljne vojske kao profesor u zagrebačkoj Klasičnoj gimnaziji.
1880. godine postao je prvi doktor filozofije Sveučilišta u Zagrebu. Nakon toga je išao na profesionalna usavršavanja na sveučilišta u Berlin, Pariz i Göttingen.
Radio je kao učitelj i profesor, svojim radom polako postajući jedan od znamenitih filozofa i pedagoga kod nas. Tada je započeo i rad kao književnik i urednik. Zbog svojeg ugleda postao je član Družbe Braće hrvatskog zmaja. Bio je zagovornih svjetovne filozofije i to jedan od najistaknutijih u Hrvatskoj.
U pedagoškom radu nije imao značajnija djela, ali je zato 1896. godine osnovao Pedagogijski seminar za teorijsku i praktičnu naobrazbu srednjoškolskih nastavnika, koji se održavao na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Danas je to ostao Odsjek pedagogije na istom fakultetu.
Do 1889. godine istovremeno je bio i ravnatelj muške Učiteljske škole u Zagrebu. Iste godine postao je ravnatelj Kršćanske učiteljske škole.
1894. godine postao je izvanredni profesor na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, a 1896. promoviran je redovitog profesora. Predavao je teorijsku i praktičnu filozofiju i pedagogiju. Kratko je radio i kao urednik časopisa “Vienac”.
Arnold je djelovao i kao pisac i pjesnik. Objavio je nekoliko knjiga pjesama, a mnogi tekstovi su mu objavljeni u antologijama i zbornicima. U književnosti je najpoznatiji po svojoj pjesmi “Domovina”. Iako njegov književni rad nije bio ni po čemu originalan, ipak su njegova djela bila značajna kao nastavak protorealizma. Zbog toga su bila i donekle cijenjena u vremenu kada su nastala.
Mnogo značajniji je bio kao profesor, učitelj i organizator školstva općenito. Njegove knjige odgojile su mnoge nastavnike i upravo po tome je i danas ostao najpoznatiji.
Uz sve to Arnold je bio dopisni član JAZU-a od 1891. godine, a kao redoviti član bio je primljen 1899.
1892. je postao počasni član Hrvatskog pedagoško-književnog zbora. Bio je član Društva braće hrvatskog zmaja.
Od 1898. do 1899. i 1912. do 1913. godine bio je dekan Filozofskog fakulteta. Od 1899. do 1900. godine bio je rektor Sveučilišta u Zagrebu. Nakon dugogodišnjeg rada u prosvjeti otišao je u mirovinu 1923. godine.
1924. godine imenovan je počasnim građaninom Krapine.
Đuro Arnold je preminuo u Zagrebu, 22.2.1941. godine.
Odgovori