• Skip to primary navigation
  • Skip to main content
  • Skip to primary sidebar
  • Skip to footer
  • Hrvatska
  • Srbija

Poezija.hr

hrvatska poezija

  • Naslovnica
  • Pjesnici
  • O nama
  • Književnost.hr
  • Bajke.hr
Književnost.hr traži autore voljne objaviti svoje književne radove! 

Đuro Arnold

Đuro Arnold

Đuro Arnold je jedan od najpoznatijih hrvatskih pedagoga. Bio je i utjecajan filozof i pjesnik te predsjednik Matice Hrvatske. Najviše je ostao poznat po tome što je pokrenuo Odsjek pedagogije na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Napisao je udžbenike iz psihologije i logike koji su se koristili preko 30 godina.

Pjesme

  • Ah, mnogi misli…
  • Ah, što me mučiš?
  • Apres nous le deluge!
  • Čuvar mrtvih
  • Damjan Juda, knez dubrovački. 1205.
  • Domovina
  • Duge dane, noći…
  • Dušni dan na bojištu
  • Exsurgat aliquis…
  • Hrvatskoj
  • Imala si pravo…
  • Irud
  • Ja sam gusle svoje…
  • Jedared samo…
  • Juda
  • Jutro je hladno…
  • Kad na vječnost mislim…
  • Kad si ono meni…
  • Kad uvečer povjetarce…
  • Kada moji živi legnu…
  • Kada zvijezde sviću…
  • Kćerci Vesni
  • Kobna sanja
  • Kopni snijeg…
  • Kosci od Sentomaša
  • Koštur i grobar
  • Krajiškinja
  • Lipa i jablan
  • Ljudeviti
  • Meni treba
  • Mignoni
  • Moje srce, majko…
  • Mojim guslama
  • Mrak se hvata…
  • Mrtvoj djeci
  • Na dubokoj vodi…
  • Na groblju
  • Na Krapinici
  • Na seoskom groblju
  • Na Veliki petak
  • Narodnoj pjesmi
  • Ne znam zašto – ali zimi…
  • Noć je sparna…
  • Noć na Sljemenu
  • Non omnis moriar
  • Notturno
  • Notturno (Kroz sumračje…)
  • Odbija ponoć…
  • Ohladnjeli smo…
  • Ovdje našim…
  • Pa da si mrtav?
  • Pismo s bojišta
  • Plašt i kruna
  • Pod crljenim kišobranom
  • Pri žetvi
  • Prikaza
  • Privid
  • Rado te gledam…
  • S Griča
  • Sad si i ti došla…
  • Sljemenu
  • Spasitelju
  • Stari učo
  • Što se viješ, orle…
  • Stremen zvekće
  • Švelja
  • Svoje carstvo imam…
  • Ti me zahman putiš…
  • Topli vjetar svijetom duje…
  • Trublja ječi
  • U bijeli svijet…
  • U brzom vlaku
  • U magli
  • U tvornici
  • U zadnjem drhtu…
  • Uskrsnuo je Krist…
  • Večer siva…
  • Vi zovete me…
  • Zadnja pjesma
  • Zateko sam ljubu…

Biografija

Đuro Arnold rođen je 1853. godine u malom mjestu Ivanec pored Varaždina. Njegov djed bio je Francuz oženjen Njemicom, koji je emigrirao u Bjelovar za vrijeme Francuske revolucije. Đurin otac bio je austrijski časnik, značajan po tome što se 1848. godine borio s banom Jelačićem protiv Mađara. Kasnije je radio kao poreznik. Oženio je Đurinu majku kada je imala samo 14 godina.

Đuro je tako rođen kao devetnaesto dijete u obitelji s dvadesetčetvero djece.

Djetinjstvo je proveo u Krapini, a nakon toga se preselio u Zagreb, gdje je pohađao najprije osnovnu školu, a zatim i gimnaziju koju je pohađao najprije u Varaždinu, a zatim u Zagrebu, gdje je 1873. godine i maturirao. Visoko obrazovanje stekao je na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Studirao je filozofiju kao glavni predmet, a uz to i povijest i zemljopis.

Usavršavao se na brojnim europskim sveučilištima, s pauzom 1879. godine kada je otišao u vojsku za vrijeme bosanske krize. Zaposlio se odmah nakon jednogodišnje dobrovoljne vojske kao profesor u zagrebačkoj Klasičnoj gimnaziji.

1880. godine postao je prvi doktor filozofije Sveučilišta u Zagrebu. Nakon toga je išao na profesionalna usavršavanja na sveučilišta u Berlin, Pariz i Göttingen.

Radio je kao učitelj i profesor, svojim radom polako postajući jedan od znamenitih filozofa i pedagoga kod nas. Tada je započeo i rad kao književnik i urednik. Zbog svojeg ugleda postao je član Družbe Braće hrvatskog zmaja. Bio je zagovornih svjetovne filozofije i to jedan od najistaknutijih u Hrvatskoj.

U pedagoškom radu nije imao značajnija djela, ali je zato 1896. godine osnovao Pedagogijski seminar za teorijsku i praktičnu naobrazbu srednjoškolskih nastavnika, koji se održavao na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Danas je to ostao Odsjek pedagogije na istom fakultetu.

Do 1889. godine istovremeno je bio i ravnatelj muške Učiteljske škole u Zagrebu. Iste godine postao je ravnatelj Kršćanske učiteljske škole.

1894. godine postao je izvanredni profesor na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, a 1896. promoviran je redovitog profesora. Predavao je teorijsku i praktičnu filozofiju i pedagogiju. Kratko je radio i kao urednik časopisa “Vienac”.

Arnold je djelovao i kao pisac i pjesnik. Objavio je nekoliko knjiga pjesama, a mnogi tekstovi su mu objavljeni u antologijama i zbornicima. U književnosti je najpoznatiji po svojoj pjesmi “Domovina”. Iako njegov književni rad nije bio ni po čemu originalan, ipak su njegova djela bila značajna kao nastavak protorealizma. Zbog toga su bila i donekle cijenjena u vremenu kada su nastala.

Mnogo značajniji je bio kao profesor, učitelj i organizator školstva općenito. Njegove knjige odgojile su mnoge nastavnike i upravo po tome je i danas ostao najpoznatiji.

Uz sve to Arnold je bio dopisni član JAZU-a od 1891. godine, a kao redoviti član bio je primljen 1899.

1892. je postao počasni član Hrvatskog pedagoško-književnog zbora. Bio je član Društva braće hrvatskog zmaja.

Od 1898. do 1899. i 1912. do 1913. godine bio je dekan Filozofskog fakulteta. Od 1899. do 1900. godine bio je rektor Sveučilišta u Zagrebu. Nakon dugogodišnjeg rada u prosvjeti otišao je u mirovinu 1923. godine.

1924. godine imenovan je počasnim građaninom Krapine.

Đuro Arnold je preminuo u Zagrebu, 22.2.1941. godine.

Ispravak sadržaja

Ako ste u nekom tekstu pronašli grešku ili želite nešto dodati, javite nam to u komentaru ispod pjesme ili biografije autora.

Izbor iz poezije

Ljubomora (Nad snježnom zemljom)

Antun Branko Šimić

Nad snježnom zemljom plave zvijezde Tvoja kuća stoji na kraj šume Ja idem k Tebi Da me kakav vuk ne napadne iz tame? Tiho … [više] about Ljubomora (Nad snježnom zemljom)

Pozdravlenje

Fran Galović

Nečega se navek ja bojim, Al čega, ne znam, ne mrem zagoniti; V mraku samo čekam i stojim, I to je tak i drugač ne mre … [više] about Pozdravlenje

Nevenke

August Harambašić

XIII. Travom nikle jagode, Kao krvca rujne, Al su glavom ponikle, Kao da su nujne; One ne će povjerit Niti tračku … [više] about Nevenke

Dva barjaka

Silvije Strahimir Kranjčević

Udri u cimbal šumni, idejo evanđeoska! Jedan'est stoljeća ropskih psalam si šaputala; Čekajuć dan slobode, ko lik od mrtvačkaog … [više] about Dva barjaka

Još proljetno…

August Šenoa

Još proljetno sve ne cvate cvijeće, Samo cvate bus ljubice mile, Njeno lice kiše su izmile, Stog i ona svoj već miris ne … [više] about Još proljetno…

Reader Interactions

Odgovori Otkaži odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

This site uses Akismet to reduce spam. Learn how your comment data is processed.

Primarni stupac

Izbor iz poezije

Himna Petru Preradoviću

August Šenoa

Zagreb-gradu na međašu Hrvatski se kupe ljudi, Pjesme naše velikašu Na pozdravlje plamte … [više] about Himna Petru Preradoviću

Tuga nomada

Vladimir Čerina

Toplim dahom šume preko oštra mača Gorko gore oči golog manijaka. Vide: sto godina planinskih … [više] about Tuga nomada

Na pragu

Rikard Jorgovanić

Na pragu stojim tvoje sobe, Al ne usuđujem se ući, U sobi nešto slatko miri I zvone zvuci … [više] about Na pragu

Na Nehaju

Silvije Strahimir Kranjčević

Bje noć, kad s gola Nehaju mi visa Na tamno more mutan pogled pao, Kad zirnuh okom preko … [više] about Na Nehaju

Eto divna samovara…

Vladimir Vidrić

Eto divna samovara! Vrije, buči, pjesmu pjeva O ljubavi, o ljepoti Što se smiješeć … [više] about Eto divna samovara…

Ispravak sadržaja

Ako ste u nekom tekstu pronašli grešku ili želite nešto dodati, javite nam to u komentaru ispod pjesme ili biografije autora.

Footer

Poezija.info

Poezija.hr je portal na kojem možete pronaći kompletne pjesme hrvatskih klasičnih pjesnika. Donosimo vam poeziju već objavljivanih, nagrađivanih i afirmiranih književnika, onih koji su svoju važnost pokazali svojim … [više] about O nama

Informacije

  • O nama
  • Impressum
  • Uvjeti korištenja
  • Bajke.hr
  • Biografija.com
  • Književnost.hr
  • Lektire.hr
  • Molitva.hr
  • Obrazovanje.hr

Copyright © 2017.–2025. Informativka d.o.o. Sva prava pridržana.