hrvatska poezija
Moje srce, majko, veliki je grob,
U kom mnoštvo nada pokopanih gnjije,
I što dalje zemski život mi se vije,
Vidim, da sam tvoju baštinio kob.
Al se ne boj zato, da po sv’jetu tom
Možda i bez nada duša mi se pati –
Uvrh sviju jedna udilj cvati:
Da ću te još jednom srcu privit svom.
Ako ste u nekom tekstu pronašli grešku ili želite nešto dodati, javite nam to u komentaru ispod pjesme ili biografije autora.
Bijel u cvijeću sniva jedan zamak mira, Ko iz tajne priče davna ljubav tiha; Svake noći ruka nevidljiva dira, Ko snijeg bijele … [više] about Bluminija
Sunce se je vužgalo, baba ve vesi, ne od snega, se od njih vse pole beli. Kaj se tam pak smeje tak? Da to vetrek ni? On … [više] about Senja
Stremen zvekće, sedlo škripi, Leti, vranče; leti! Skoro ćemo biti oba Na žuđenoj meti. U kovača tvoga ima Krčma s vincem … [više] about Stremen zvekće
U vrtu, dok još vlada zima, Markizu grli Mirabeau, Za inat svim licemjerima, Ko drevni Prijap jak i gô. Doduše, kaznu tešku … [više] about Erotica biblion
Znate l', što je brzojav? Kako ne bi? Svako dijete, Žensko, muško, svijet sav Zna, da riječi naše lete U daljinu preko … [više] about Brzojav
Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.
Poezija.hr je portal na kojem možete pronaći kompletne pjesme hrvatskih klasičnih pjesnika. Donosimo vam poeziju već objavljivanih, nagrađivanih i afirmiranih književnika, onih koji su svoju važnost pokazali svojim … [više] about O nama
Odgovori