• Skip to primary navigation
  • Skip to main content
  • Skip to primary sidebar
  • Skip to footer
  • Hrvatska
  • Srbija

Poezija.hr

hrvatska poezija

  • Naslovnica
  • Pjesnici
  • O nama
  • Književnost.hr
  • Bajke.hr
Književnost.hr traži autore voljne objaviti svoje književne radove! 

Dragutin Domjanić

Dragutin Domjanić

Dragutin Domjanić bio je hrvatski pjesnik iz razdoblja hrvatske moderne i jedan od najistaknutijih pjesnika kajkavskog dijalekta. Domjanićeva poezija pisana književnim jezikom ocijenjena je slabijom od njegove dijalektalne poezije.

Pjesme

  • Akacije
  • Balada
  • Bele rože
  • Beli bezeg
  • Bezeg se beli
  • Bogečko grobje
  • Božić
  • Brvčica
  • Če i krova ni
  • Ciklame, krvave ciklame…
  • Clair-obscur
  • Črni metuli
  • Daj ruku!
  • Deca
  • Detela se črleni…
  • Detelina
  • Dojdi
  • Doma nazaj
  • Drenek cvete
  • Dva kipca
  • Fala
  • Figurice
  • Gdo ti je rekel
  • Gjurgevke
  • Golubi
  • Gorice v suncu
  • Grozdje zreli
  • Gumbelica
  • Hajda cvete
  • Hajda
  • Ide noć…
  • Inje (Mehke se meglice vlečeju)
  • Inje (Vsigde je inje posipano)
  • Interieur
  • Jabuke
  • Jačmen
  • Jagode
  • Jesen
  • Kad se nasmeješ
  • Kaj
  • Kaj ne?!
  • Kaj roža se skriva
  • Kaj to tak tiho diši
  • Kaj vrt si senja
  • Kapela
  • Kaprica
  • Kesna kiša
  • Kesni sneg
  • Kiša
  • Kmiči se
  • Konjičku
  • Kosci
  • Kupine
  • Lan
  • Lipa
  • Lipe
  • Loza žuti
  • Mak
  • Mak na cesti
  • Maki v polju
  • Medjimorska
  • Megle
  • Mesečina
  • Molitvica v protuletje
  • Mrak
  • Mrtvi grad
  • Murve
  • Na Dolcu
  • Na krče
  • Na Valentinovo
  • Nad trnacom
  • Noć
  • Noćni lotos
  • Oblak se gubi
  • Pahulice
  • Park
  • Park med alejami
  • Pauni
  • Plitvice
  • Pod bezgom
  • Pod večer
  • Popevka
  • Potočnice
  • Pozabljeni amor
  • Pred zimu
  • Pri bugarskih vrtih
  • Pri kamenitih vratih
  • Pri obloku
  • Prošecija
  • Protuletna
  • Ribiči
  • Rože i jagode
  • Rožnjak
  • Rubača
  • S cestom
  • Senica
  • Senjal sem
  • Senje još spiju
  • Silhueta
  • Škrlačec na vuho
  • Škrlec
  • Slutnja
  • Sneg pred vuzem
  • Španjolska romanca
  • Spod rubca
  • Spod slemena
  • Spomen
  • Spomen na jesenice
  • Spomen na Mariju Bistricu
  • Spomen na Split
  • Stare hiže v snegu
  • Stari Zagreb
  • Starinska
  • Sunce
  • Sunce
  • Susedovo dete
  • Sveti kralj
  • Tali se sneg
  • Tičica i ja
  • Tihi poldan
  • Tihi varoš
  • Tiho prihaja mrak…
  • Tkeš si
  • Tunja
  • V gorice
  • V jesen
  • V jutro
  • V kesni čas
  • V letu
  • V senci
  • V senokošah
  • V snegu (Bregi vse bole su beli)
  • V snegu (Puna mi je snega grana)
  • V stranjskome svetu
  • Vehne roža
  • Veter
  • Veter zgorec
  • Vse se pozabi
  • Vu megli
  • Vu tvojemu selu
  • Vuz put
  • Vuzem
  • Z Turopolja
  • Za vrbinjami
  • Za zbogom
  • Zdenec
  • Zdrava Marija
  • Želja (Plavkaste rože vu črnom kaminu)
  • Želja (Po parku, po mraku jasmin se beli)
  • Zemlja
  • Zima
  • Zlato
  • Zviranjek

Biografija

Dragutin Domjanić poznati je hrvatski pjesnik i pravnik i jedan od najuglednijih pjesnika kajkavskog dijalekta. Rodio se 12.9.1875. godine u Krčima kod sela Adamovec, malo dalje od Donje Zeline, samo 20-ak kilometara udaljenom od Zagreba. Odrastao je u plemićkoj obitelji, na vlastelinskom obiteljskom imanju, a nakon osnovne škole preselio se u Zagreb gdje se dalje školovao.

1893. godine završio je Klasičnu gimnaziju u Zagrebu, a nakon toga odlučio je daljnje školovanje nastaviti u istom gradu na Pravnom fakultetu.

Pravni fakultet je završio 1898. godine, a na istom je fakultetu i doktorirao 1899. godine.

Njegova obitelj je u ono vrijeme bila vrlo ugledna. Imali su imanja na područjima nekadašnje Križevačke, Varaždinske i Zagrebačke županije, a on sam dio je mladosti proveo kao pitomac plemićkog konvikta.

Nakon što je diplomirao započeo je s radom u struci pa je tako neko vrijeme radio u Zagrebu kao istražni sudac, a od 1906. godine i kao vijećnik i sudac Banskog stola. Obavljao je više uglednih funkcija u javnom životu Hrvatske pa je tako od 1919. godine bio redoviti član JAZU-a, a 1927. godine proglašen je predsjednikom zagrebačkog PEN-kluba. Bio je i na položaju Matice hrvatske u razdoblju od 1921. do 1926. godine.

Pisanjem se počeo baviti prije nego što je završio fakultet pa je tako svoju prvu pjesmu pod nazivom “Ljubav k domovini” objavio 1892. godine u časopisu Bršljan. Tada je koristio pseudonim Milivoj Seljan. Prvu pjesmu potpisanu svojim imenom objavio je 1895. godine u Viencu.

Iako je danas jedan od najpoznatijih i najuglednijih kajkavskih pjesnika, svoju prvu zbirku pjesama objavio je na štokavskom dijalektu. Bila je to zbirka pjesama “Pjesme” koju je objavio 1909. godine. U spomenutoj zbirci, kao i u svim narednim pjesmama izrazio je svoje poglede na svijet. U ovoj zbirci bio je pod velikim utjecajem svog plemićkog porijekla, ali i Verlainovske poetike pa u pjesmama dominiraju motivi parkova, terasa, pažena, markiza i drugih.

Naredne zbirke pjesama koje su postigle veliki uspjeh bile su kajkavske zbirke pjesama u kojima koristi osim domoljubnih motiva i motive pučke kulture. Bile su to zbirke pjesama: “Kipci i popevke”, “Po dragomu kraju”, “V suncu i senci” i druge.

Nisu mu strani ni stihovi ratne tematike, a tome svjedoče “Ciklame, krvave ciklame” i “Prošecija”.

Ipak, može se reći da je najveći uspjeh ostvario kajkavskim pjesmama i to “Popevke sam slagal” i “Fala” koje su jedne od najpoznatijih pjesama u hrvatskoj književnosti. Zbog velike popularnosti pjesme su uglazbljene, a to je priredio Vlaho Paljetak. Spomenutim pjesmama popularnost ne pada pa su popularne i danas. Još neki hrvatski skladatelji kao što su Igor Kuljerić, Emil Cossetto i Ivana Lang uglazbili su neke njegove pjesme.

Prvi je pisac hrvatske književnosti koji je na cjelovit i umjetnički zreo način ostvario melodičnost i ritmičnost kajkavskog dijalekta. Sve svoje pjesme je spjevao na kajkavskom književnom jeziku.

Pjesme napisane standardnim hrvatskim jezikom nešto su slabije ocijenjene zbog ponavljanja u sadržaju i formi.

Napisao je i nekoliko proznih crtica te veći broj književnih prikaza. Poeziju i književne prikaze redovito je objavljivao u časopisima Savremenik, Vienac, Nada, Književni jug i u drugima. Bavio se prevođenjem, prevodio je dijela H. Heinea, J. W. Goethea, S. Mallarméa, C. Baudelairea, L. N. Tolstoja i druga.

Domjanić je i autor marionetne igre “Petrica Kerempuh i spametni osel” koja iako je manje poznata, vrlo je vrijedna. U njoj je kritički i satirički opisao kako su živjeli intelektualci 1920-ih godina.

Dragutin Domjanić preminuo je 7.6.1933. godine u Zagrebu.

Ispravak sadržaja

Ako ste u nekom tekstu pronašli grešku ili želite nešto dodati, javite nam to u komentaru ispod pjesme ili biografije autora.

Izbor iz poezije

Kukuruzi

Antun Branko Šimić

Kao tihi glasi neznanih daljina Kroz poljanu dugu vjetar vije, šumi Muklo, monotono. I polako svija Kukuruze zrele, gustoj … [više] about Kukuruzi

Kad se nasmeješ

Dragutin Domjanić

Rosne se rože budiju, v tihoj toj noći su spale. Kad se nasmeješ, su v licu sladke ti jamice male. Nebo je v jutro tak … [više] about Kad se nasmeješ

Carmen

Ivo Vojnović

- Gle, kako bljesak raskošnijeh vjeđa i posm'jeh bludni opet zmijski čara, i lovi, i pali s pomamnijeh žeđa Don Joseja, dok nju … [više] about Carmen

Na Veliki petak

Đuro Arnold

Iskapio je do dna žuč života, Al i uskrsnô - jer je bio Bog... Na velik petak velja bol se smota Ko crna guja oko srca … [više] about Na Veliki petak

Mračno doba

Ivan Goran Kovačić

U tuđem kraju tuđe planine, U tuđem polju tuđa mi žita, I tuđe ptice, tuđe daljine - I vječno žedan pijem iz sita. Mračno je … [više] about Mračno doba

Reader Interactions

Odgovori Otkaži odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Ova web-stranica koristi Akismet za smanjenje spama. Saznajte kako se obrađuju podaci vaših komentara.

Primarni stupac

Izbor iz poezije

Putnik

August Šenoa

Putnik trudan žarkom pustom hoda Utočište ištuć, tražeć hlada. "Moj putniče! zaman, ti … [više] about Putnik

Jutro

Ivan Goran Kovačić

U polju pjeva kosa u rosi i mekana trava plače, a vjetar miris jagodâ nosi. Svjetlo biva sve … [više] about Jutro

Mala velegrađanka na selu

Ivana Brlić Mažuranić

Što bi mala Nena htjela? Kud je vodi dalek put? Preko dvorišta gle c'jela Iz jednog u drugi … [više] about Mala velegrađanka na selu

Stanku Vrazu

August Šenoa

na dan 8. rujna godine 1880. Je l' vaš, je l' naš, kom danas krijes se pali, Pjesništva … [više] about Stanku Vrazu

Bog i gradsko popodne

Antun Branko Šimić

Gustavu Krklecu Cijelo popodne mladić u kavani misli o Bogu Konobar vječno kruži oko … [više] about Bog i gradsko popodne

Ispravak sadržaja

Ako ste u nekom tekstu pronašli grešku ili želite nešto dodati, javite nam to u komentaru ispod pjesme ili biografije autora.

Footer

Poezija.info

Poezija.hr je portal na kojem možete pronaći kompletne pjesme hrvatskih klasičnih pjesnika. Donosimo vam poeziju već objavljivanih, nagrađivanih i afirmiranih književnika, onih koji su svoju važnost pokazali svojim … [više] about O nama

Informacije

  • O nama
  • Impressum
  • Uvjeti korištenja
  • Bajke.hr
  • Biografija.com
  • Književnost.hr
  • Lektire.hr
  • Molitva.hr
  • Obrazovanje.hr

Copyright © 2017.–2026. Informativka d.o.o. Sva prava pridržana.