hrvatska poezija
Ne znam zašto – ali zimi
Svoje mrtve bliže slutim;
U njoj mi je: kao da me
Na svim mojim prate putim.
I noću mi snom se viju
Razgovore vodeć slatke;
Pa mi tako prošlost nose
Ako i na čase kratke.
O, ta zima! Za nju mi je
Srce uv’jek puno hvalâ –
Ona bi me s mojim mrtvim
I sjedinit jošte znala!
Ako ste u nekom tekstu pronašli grešku ili želite nešto dodati, javite nam to u komentaru ispod pjesme ili biografije autora.
Sad si i ti došla, moja prva kćeri, Proljetno kô sunce jesenske na dveri. Sjedni... pa mi lijepo pričaj, kako ti je? Što tvoj … [više] about Sad si i ti došla…
Zaviđam ga, tko ti gledat' smije Ono oko divno, suncoliko; Zaviđam ga, mila moja diko, Komu uho glas tvoj rajski … [više] about Zavist
Pod tvojim oblokom je rascvel se mak. Jen veter ga z mraka donesel, I tak je črlen bil i žaril se tak, Kak da je on suncu bil … [više] about Mak na cesti
Gustavu Krklecu Cijelo popodne mladić u kavani misli o Bogu Konobar vječno kruži oko stolova Piccolo - šepav - nudi … [više] about Bog i gradsko popodne
Trešnje zriju, lepir prši, A zuje rogači, Ne znam, što je, al' se meni Učiti ne rači. A sad eto baš nam sviću Ponajteži … [više] about Pred ispit
Ova web-stranica koristi Akismet za smanjenje spama. Saznajte kako se obrađuju podaci vaših komentara.
Poezija.hr je portal na kojem možete pronaći kompletne pjesme hrvatskih klasičnih pjesnika. Donosimo vam poeziju već objavljivanih, nagrađivanih i afirmiranih književnika, onih koji su svoju važnost pokazali svojim … [više] about O nama
Odgovori