• Skip to primary navigation
  • Skip to main content
  • Skip to primary sidebar
  • Skip to footer
  • Hrvatska
  • Srbija

Poezija.hr

hrvatska poezija

  • Naslovnica
  • Pjesnici
  • O nama
  • Književnost.hr
  • Bajke.hr
Književnost.hr traži autore voljne objaviti svoje književne radove! 

Vladimir Čerina

Vladimir Čerina

Vladimir Čerina najpoznatiji je po svojim političkim stavovima i radu u časopisima Val i Vihor. Pripadao je struji mladih i talentiranih hrvatskih književnika koji su kritizirali politiku i društvo prije Prvog svjetskog rata. Pisao je uglavnom pjesme, pjesme o hrvatskim piscima, feljtone, književnu kritiku i studije. Posebno je bio nadahnut hrvatskim književnikom Kamovom te je po uzoru na njega pisao i avangardna djela.

Pjesme

  • Anagra
  • Ardenza
  • Bluminija
  • Čemer i daljine
  • Crna noć
  • Groznica srca
  • Heroji
  • Jedno Božje veče
  • Molitva bludnici
  • Muka tamnice
  • Na kiši
  • Na pučini
  • Noćni vjetrovi
  • Novo rođenje
  • Orcagna
  • Poslije mučenja
  • Pustinja
  • Samoća i vino
  • San djetinjstva
  • Sjećanje
  • Tišina
  • Tuga nomada
  • U zoru
  • Za pijancima

Biografija

Vladimir Čerina rođen je u Splitu 1891. godine, u imućnoj građanskoj obitelji. Svoje obrazovanje započeo u Splitu, a nastavio ga još u Zagrebu i Sušaku. Nakon šest godina gimnazije, 1910. godine je napustio školu kako bi se mogao potpuno posvetiti zvanju književnika i “javnog radnika”.

Još kao gimnazijalac Čerina se počeo baviti svojim književnim i, prije svega, političkim radom. Politička viđenja i bunt izražavao je i u svojoj književnosti, poput svog književnog uzora Janka Polića Kamova. U književnosti se javio crticom “Za oluje na moru”, koja je objavljena u zagrebačkom listu Domovina 1907. godine.

Nakon što je 1911. godine počeo pisati za časopis Val, postao je član jugoslavenske nacionalističke omladine i u časopisu je iznosio svoje protumađaronske stavove te veličao jugoslavensku ideju. Sa svojom organizacijom sudjelovao je u planiranju atentata na tadašnjeg hrvatskog bana i komesara Slavka Cuvaja.

1912. godine se zbog toga počeo skrivati od vlasti u Rijeci. Iste godine ostao mu je zapažen feljton “Beograd bez maske”, a tiskana mu je i samostalna zbirka “Raspeće”, u kojoj se nalazilo tridesetak njegovih pjesama. Započeo je i zbirku “Osama”, ali ona je ostala samo u rukopisu.

Od tada do 1914. godine u raznim je listovima objavljivao svoje kritike, eseje, feljtone i poeziju. Neki od tih časopisa su Narodni list, Zvono, Savremenik, Hrvatski pokret, Riječki novi list, Bosanska vila, Srpski književni glasnik, Obzor i mnogi drugi.

Nakon što su započeli Balkanski ratovi, Čerina se pokušao prijaviti u vojsku, ali su ga zbog slabog vida odbili. Zato je otišao najprije u Beograd i Italiju, a zatim se 1913. godine ponovo vratio u Rijeku i Zagreb. Časopis Val, kojeg je Čerina i uređivao, zabranjen je već nakon četvrtog broja. 1914. godine je, nakon gašenja Vala, radio u nacionalističkom listu Vihor.

Iste godine objavio je šest pjesama u zbirci “Hrvatska mlada lirika”, gdje su objavljeni radovi i drugih mladih pjesnika. Njegova poezije bila je inspirirana Matoševom lirikom, ali se mnogo utjecaja vidi i od Jovana Dučića, Milana Rakića, Vladimira Vidrića i Dragutina Domjanića. Poezija mu je bila prožeta motivima samoće, što odlikuje modernizam, te čistom i dotjeranom formom stiha.

Za vrijeme Prvog svjetskog rata putovao je Europom i najviše je boravio u Švicarskoj, Italiji i na Krfu. Pred kraj rata živio je u Rimu, a onda se preselio u Pariz. Tamo je održavao prijateljstvo i s Tinom Ujevićem. Objavljivao je poeziju i prozu u listovima Zabavnik, Vjesnik, Slovenski jug i u Srpskim novinama. Osim poezije, pisao je studije o velikim hrvatskim književnicima, kao što su Antun Gustav Matoš, Silvije Strahimir Kranjčević, Vladimir Nazor, Dinko Šimunović i mnogi drugi.

Kraj rata i poslijeratna događanja u njemu su izazivali razočaranje. Ideja Jugoslavije kakvu je zamišljao rušila se i u stvarnosti se nikako nije predstavljala ono što je on zamišljao. Ipak, nastavio je sa svojim radom i objavljivao u listovima Život, Krtica, Srpski književni glasnik, u Vijencu i listu Riječi.

1919. godine Čerina se vratio u Hrvatsku. Najprije je otišao u Dubrovnik, a zatim u Split. Počeo je obolijevati na živce, patio je od paranoje, zbog čega je 1922. godine primljenu u duševnu bolnicu u Splitu. Tu je nastavio pisati i prevoditi. Na talijanskom jeziku je napisao djelo “Epilog o Budi” te je prevodio djela francuskog povjesničara i kritičara Hippolytea Tainea.

U bolnici je proveo sljedećih deset godina, gdje je 29.2.1932. godine i umro.

Ispravak sadržaja

Ako ste u nekom tekstu pronašli grešku ili želite nešto dodati, javite nam to u komentaru ispod pjesme ili biografije autora.

Izbor iz poezije

Iseljenik

Antun Gustav Matoš

(Balada) Dru Mili Starčeviću Na dalek evo krećem put Spram tužnih tuđih strana, Od bola puca moja grud, U srcu pišti … [više] about Iseljenik

Nemoć

Antun Gustav Matoš

Kad je bila djevojčica mala, Nije znala ni pisati dama, Hvala bogu, otkad se udala, Ne zna više ni spavati sama. Objavljeno … [više] about Nemoć

Zapad sunca

Silvije Strahimir Kranjčević

Srce šuti - - tone zvijezda sveta Ko da mrije mrtvac dragi, A lahorak kano uzdah blagi Pozdrav mu je svijeta - - - O, što … [više] about Zapad sunca

Misal mi zanosi

Šiško Menčetić

Misal mi zanosi ovaj vil gdi pušta Dva prama od kosi niz lišca gorušta, Ali kad otvori dva svitla pozora Ter bjelji svit … [više] about Misal mi zanosi

Kaj to tak tiho diši

Dragutin Domjanić

Veter se igra, zigrava s travom, kaj čisto još spi, veter po trsju ziskava, kaj to tak tiho diši? Dalko je jošće do … [više] about Kaj to tak tiho diši

Reader Interactions

Odgovori Otkaži odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.

Primarni stupac

Izbor iz poezije

Uzmožna gospođe

Šiško Menčetić

Uzmožna gospođe, tko milos ku žudi a k tebi ne pođe, on zaman sve trudi; on hoće kako stvar … [više] about Uzmožna gospođe

Ne vim ja

Šiško Menčetić

Ne vim ja gdi stoje uzdisi bez broja koje cjeć gospoje podira svis moja, također što tužu … [više] about Ne vim ja

Koji čtiš sej pjesni

Šiško Menčetić

Koji čtiš sej pjesni, molim te veselo Tako ti ljuvezni, veseli tve čelo. Ako što zadoh ja, … [više] about Koji čtiš sej pjesni

Misal mi zanosi

Šiško Menčetić

Misal mi zanosi ovaj vil gdi pušta Dva prama od kosi niz lišca gorušta, Ali kad otvori dva … [više] about Misal mi zanosi

Blaženi čas i hip

Šiško Menčetić

Blaženi čas i hip najprvo kad sam ja Vidil tvoj obraz lip od koga slava sja. Blažena sva … [više] about Blaženi čas i hip

Ispravak sadržaja

Ako ste u nekom tekstu pronašli grešku ili želite nešto dodati, javite nam to u komentaru ispod pjesme ili biografije autora.

Footer

Poezija.info

Poezija.hr je portal na kojem možete pronaći kompletne pjesme hrvatskih klasičnih pjesnika. Donosimo vam poeziju već objavljivanih, nagrađivanih i afirmiranih književnika, onih koji su svoju važnost pokazali svojim … [više] about O nama

Informacije

  • O nama
  • Impressum
  • Uvjeti korištenja
  • Bajke.hr
  • Biografija.com
  • Književnost.hr
  • Lektire.hr
  • Molitva.hr
  • Obrazovanje.hr

Copyright © 2017.–2023. Informativka d.o.o. Sva prava pridržana.