• Skip to primary navigation
  • Skip to main content
  • Skip to primary sidebar
  • Skip to footer
  • Hrvatska
  • Srbija

Poezija.hr

hrvatska poezija

  • Naslovnica
  • Pjesnici
  • O nama
  • Književnost.hr
  • Bajke.hr
Književnost.hr traži autore voljne objaviti svoje književne radove! 

Fran Galović

Fran Galović

Fran Galović spada među najznačajnije pjesnike dijalektalne poezije Hrvatske. Analogijske pjesme pisao je na kajkavskom jeziku od čega su najpoznatije bile “Jesenski veter, “Crn-bel” i “Kostanj” dok je od pjesama napisanih na štokavskom narječju najpoznatija pjesma “Childe Harold”. Bit u njegovim pjesmama pronalazimo u motivima koji nam prenose njegovu vječnu težnju za nečim, ljubav i žudnju za zavičajem te njegov skriveni strah od prolaznosti.

Pjesme

  • A porta inferi
  • Childe Harold
  • Crn-bel
  • Griješna ljubav
  • Grozdje
  • Izgubljeni sin
  • Jesenski veter
  • Jutro
  • Klet
  • Kopači
  • Kostanj
  • Kum Martin
  • Lampion
  • Lastavice
  • Lepa Kata
  • Lutnja
  • Međaš
  • Mesečina
  • Mojemu ocu
  • O ponoći…
  • Opsjena
  • Ovidije
  • Padova
  • Pesma z drugoga brega
  • Pieta
  • Plavo nebo
  • Pod breskvami
  • Pod orehom
  • Pozdravlenje
  • Pred večer
  • Predvečerje
  • Proljetna pjesma
  • Ravenna
  • Stari grad
  • Tragedija
  • Tužni pejzaž
  • V mraku
  • V trsju
  • Venecija
  • Vicenza
  • Višnje
  • Zaboravljeni perivoj
  • Zavodnik
  • Zrcalo
  • Zvijezda Večernjica

Biografija

Fran Galović je hrvatski književnik, pjesnik, dramatičar, pripovjedač i kazališni kritičar koji je stvarao u razdoblju druge moderne koja djeluje od 1908. do 1914. godine. Rođen je 20.7.1887. godine u Koprivnici od majke Dore, rođene Jadanić i oca Stjepana, imućnog seljaka. Bio je jedini sin u obitelji Galović.

1894. godine upisao je pučku seosku školu u Peterancu koju je završio kao odličan učenik 1898. godine. Te iste godine upisuje Donjogradsku klasičnu gimnaziju u Zagrebu koju je završio 1906. godine.

Nakon završene srednje škole, školovanje nastavlja na Sveučilištu u Zagrebu gdje je upisao slavistiku. Hrvatski jezik je upisao kao glavni, a klasičnu filologiju (grčki i latinski jezik) kao drugi predmet. S početkom studija, preselio se stricu Josipu Galoviću u Ilicu 176 u Zagrebu gdje je ostao sve do odlaska u rat.

U književnosti se javlja još za vrijeme studija. 11.10.1903. godine pod pseudonimom Hrvatski đak, napisao je pjesmu “U spomen” u čast otkrivanja spomenika Ante Starčevića u zagrebačkim Šestinama.

Galović je pripadao liberalnopravaškom, mladohrvatskom pokretu zbog čega je sudjelovao i u đačkom štrajku. Zbog sudjelovanja u đačkom štrajku protiv bana Raucha, školovanje je 1908. godine morao nastaviti izvan Hrvatske. Tako četvrti semestar pohađa u Pragu.

U razdoblju od 1908. do 1909. godine, također za vrijeme studija, bio je i pokretač i urednik Mlade Hrvatske, pravaškog glasila.

1909. godine javio se dobrovoljno u vojsku u Sisku, kao pričuvni kadet pješačke pukovnije.

1913. godine završio je studij klasične filologije, a u travnju 1914. godine završio je i studij hrvatskog jezika.

Bio je aktivist Hrvatske stranke prava koja je do početka Prvog svjetskog rata zastupala tezu o stvaranju Hrvatske preuređenjem Habsburške Monarhije.

Nakon što je 1913. godine završio studij klasične filologije, postao je namjesni učitelj u II. Realnoj gimnaziji u Zagrebu.

Galović je pisao drame, od kojih je najpoznatija bila “Tamara” napisana 1907. godine, zatim kritike, novele i zbirke pjesama. Za života je osim “Tamare”, 1913. godine napisao zbirku pjesama “Četiri grada”, pripovijesti “Začarano ogledalo” koje je napisao te iste godine te “Ispovijed” 1914. godine.

Njegova književna dijela značajna su po tome što odišu i znanstvenom fantastikom. Glavna obilježja njegovog pisanja su raznolikost, maštovitost, svestranost i strast.

S početkom Prvog svjetskog rata, mobiliziran je u Austro-ugarsku vojsku na srpsko bojište. Bio je pričuvni kadet 27. domobranske pješačke pukovnije u koju je upućen iz Siska.

No, već te iste godine, u jesen 1914. godine, s prvim napadima na Srbiju, pogiba u 27. godini. Poginuo je 26.10.1914. godine između 10 i 11 sati, hicima iz strojne puške na srpskom bojištu u Mačvi, pored sela Radenković, s činom zastavnika.

No, iako većina vjeruje da je Fran Galović poginuo u ratu, postoje sumnje da je izvršio samoubojstvo. Naime, nekoliko sati prije pogiblje, Galović je Milanu Ogrizoviću napisao pismo u kojem je stajalo:

“Moj dragi, još te jednom pozdravljam. Jutro je i u 10 sati trebamo navaliti. Sunce je, nedjelja i divno, toplo jutro. Čovjek bi čisto poželio umrijeti u ovako sunčan dan. Reci Santissimi da se pomoli za upokoj duše moje, ako me više ne bude.”

Stoga, ne zna se sa sigurnošću je li Fran Galović u slučajnom okršaju pogođen u srce ili je namjerno izašao na čistinu i stajao tako kao meta. Iako se u ratu borio protiv Srba i bio je naklonjen hrvatskim pravašima, nikada nije mrzio Srbe. A tome najbolje ide u prilog dopisnica koju je jednom prilikom poslao s bojišta:

“Jučer sam se sastao sa jednim srbijanskim oficirom. Njegova rojna pruga je nasuprot mojoj. Zato smo se svejedno rukovali i sasvim prijateljski debatirali. Kavalirski suparnici!”[

Pokopan je 31.10.1914. godine na Mirogoju u Zagrebu.

Sve ostala njegova dijela bila su neobjavljena, a objavio ih je posthumno u desetak knjiga Julije Benešić. Radi se o različitim žanrovskim opredijeljenima kao što su drame, pjesme, prozni radovi, prijevodi, pisma i kritike, a osim toga ostavio je velik broj književnih nacrta te bilježnicu u koju je zapisivao svoje posjete kazalištu.

Najpoznatija zbirka pjesama Frana Galovića izdana je posmrtno 1925. godine pod nazivom “Z mojih bregov”.

Svoju kreativnost Fran Galović je izrazio različitim književnim žanrovima, a iza sebe je ostavio golem opus nakon samo jedanaest godina književnog rada nakon čega je njegov život iznenada prekinut. Po književnom radu i šarolikosti, podsjeća na Ivana Goran Kovačića, Augusta Šenou te Eugena Kumičića.

Ispravak sadržaja

Ako ste u nekom tekstu pronašli grešku ili želite nešto dodati, javite nam to u komentaru ispod pjesme ili biografije autora.

Izbor iz poezije

Hrist djetetu u crkvi

Silvije Strahimir Kranjčević

- Kud si zalutalo, dijete? Što će na mramornoj ploči Pamučno tvoje koljence? Čemu da anđeli slijeću Klecat po hasuram amo, žive … [više] about Hrist djetetu u crkvi

A porta inferi

Fran Galović

Na katafalku ruža svenulih U žutom, mrtvom, voštanome sjaju Umirih se i tiho, tiho snih I snivah san o sunčanome kraju... - … [više] about A porta inferi

Zagorske elegije

Andrija Palmović

II Krapino, pod tvojim porušenim gradom Ja porušen klonuh, prignut njegvim padom, Uz njegvu starinu postadoh ko … [više] about Zagorske elegije

Kameni svatovi

August Šenoa

I. Pod vrletnim Susjedgradom Živio vam starac mlinar, Broji vreće pšeničnice, Broji mlinar bijeli dinar; Srce mu se … [više] about Kameni svatovi

Nekoliko mladića

Antun Branko Šimić

O tko bi mogo ispjevati pjesmu mladića našeg vremena Mladića što su ostavili zauvijek svoj dom i roditelje, braću, … [više] about Nekoliko mladića

Reader Interactions

Odgovori Otkaži odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.

Primarni stupac

Izbor iz poezije

Uzmožna gospođe

Šiško Menčetić

Uzmožna gospođe, tko milos ku žudi a k tebi ne pođe, on zaman sve trudi; on hoće kako stvar … [više] about Uzmožna gospođe

Ne vim ja

Šiško Menčetić

Ne vim ja gdi stoje uzdisi bez broja koje cjeć gospoje podira svis moja, također što tužu … [više] about Ne vim ja

Koji čtiš sej pjesni

Šiško Menčetić

Koji čtiš sej pjesni, molim te veselo Tako ti ljuvezni, veseli tve čelo. Ako što zadoh ja, … [više] about Koji čtiš sej pjesni

Misal mi zanosi

Šiško Menčetić

Misal mi zanosi ovaj vil gdi pušta Dva prama od kosi niz lišca gorušta, Ali kad otvori dva … [više] about Misal mi zanosi

Blaženi čas i hip

Šiško Menčetić

Blaženi čas i hip najprvo kad sam ja Vidil tvoj obraz lip od koga slava sja. Blažena sva … [više] about Blaženi čas i hip

Ispravak sadržaja

Ako ste u nekom tekstu pronašli grešku ili želite nešto dodati, javite nam to u komentaru ispod pjesme ili biografije autora.

Footer

Poezija.info

Poezija.hr je portal na kojem možete pronaći kompletne pjesme hrvatskih klasičnih pjesnika. Donosimo vam poeziju već objavljivanih, nagrađivanih i afirmiranih književnika, onih koji su svoju važnost pokazali svojim … [više] about O nama

Informacije

  • O nama
  • Impressum
  • Uvjeti korištenja
  • Bajke.hr
  • Biografija.com
  • Književnost.hr
  • Lektire.hr
  • Molitva.hr
  • Obrazovanje.hr

Copyright © 2017.–2023. Informativka d.o.o. Sva prava pridržana.