• Skip to primary navigation
  • Skip to main content
  • Skip to primary sidebar
  • Skip to footer
  • Hrvatska
  • Srbija

Poezija.hr

hrvatska poezija

  • Naslovnica
  • Pjesnici
  • O nama
  • Književnost.hr
  • Bajke.hr
Književnost.hr traži autore voljne objaviti svoje književne radove! 

Rikard Jorgovanić

Rikard Jorgovanić

Rikard Jorgovanić bio je hrvatski pripovjedač, feljtonist i pjesnik. Suvremenik Augusta Šenoe ostao je zapamćen kao prvi hrvatski prozni fantastičar, ali u tom je smjeru išao samo pred kraj svog života. Bio je pravi predstavnik Šenoina doba, iako je ostao u njegovoj sjeni. Radnju u svojim djelima često smješta u Rim i njegovi stihovi odišu snovima, romantikom, a pjeva i o ljubavi. Bio je jedan od prvih hrvatskih romantičarskih pjesnika, a iza sebe je ostavio originalan i kompleksan književni opus.

Pjesme

  • Anđeoska suzo!
  • Domovini
  • Drvo ljubavi
  • IV Fioraji
  • I Gondolijeri
  • Ispod lipe
  • Ja pustih miso…
  • Ja snivah…
  • Još jedan čas
  • Moja pjesma
  • Mojoj Peri
  • Molba
  • V Na gondoli
  • Na parobrodu
  • Na pragu
  • Na rijeci
  • Na sjeveru il jugu?
  • Ni otkuda ni kako
  • Noć
  • Noćna šetnja
  • Odgovor
  • VI Ponoć na Piazzi San Marco
  • Prorok
  • II Riva degli Schiavoni
  • Sa prozora
  • III Sala del maggior consiglio
  • Smrt
  • Spominjanje
  • Suza
  • Svetokrilac
  • U sjeni paome…
  • U sumračju
  • U tihoj drijemajućoj noći
  • Uminuli ste…
  • Uspomene
  • Žalost

Biografija

Rikard Jorgovanić rođen je u Malom Taboru 11.4.1853. godine. Rikardova majka bila je Hrvatica, a njegov otac je bio doseljenik iz Češke i imao je njemačke korijene. Njihovo pravo prezime je Flieder. Otac mu je bio vlastelinski činovnik, gospodarski upravitelj i provizor na plemićkim imanjima baruna Brucka, Jelačića i šestinskog vlastelina grofa Kulmera.

U Varaždinu je pohađao pučku školu, a školovanje nastavlja u Zagrebu. Ondje je od 1864. do 1866. godine polazio Plemićki konvikt, gimnaziju i sjemenište (1872. do 1873.). Kulmer je o svom trošku poslao Rikarda na školovanje u zagrebački konvikt.

Rikard se više bavio književnošću nego teologijom, a osim hrvatskih pisaca, čitao je Mickiewicza, Slowackoga i Puškina. Teško se prilagođavao uhu strogog sjemenišnog reda pa je poslije dvije godine, bez položene mature i privole oca, napustio sjemenište. Šest mjeseci je boravio u Bologni, Firenci, Veneciji i Rimu.

Radio je kao činovnik u Financijskom ravnateljstvu u Zagrebu, zatim kao informator u slavonskim grofovskim kurijama (kod obitelji Pejačević i Mihailović) i kao urednik podlistka u “Obzoru”.

U književnosti je javlja 1871. godine poezijom u listu “Zviezda”. Feljtone, pjesme i novele objavljivao je u časopisima i novinama “Vienac”, “Hrvatski dom”, “Velebit”, “Hrvatska lipa”, “Obzor”. Neki od njegovih tekstova su posmrtno tiskani u “Prosvjeti” i u “Il Diritto Croato”.

U njegovom pjesništvu primjetan je utjecaj njemačkog romantičarskog pjesništva pa se za njega može reći da je jedan od prvih hrvatskih romantičarskih pjesnika. U Jorgovanićevim domoljubnim i ljubavnim pjesmama, objavljivanima uglavnom u “Viencu”, prevladava osobno nadahnuće, prije svega osjećaj samoće, odbačenosti i prolaznosti. U tim se pjesmama odupire tadašnjim klišejima i odstupa od kanona preporodnog i postpreporodnog razdoblja, koje pjesništvo smatra sredstvom buđenja nacionalne svijesti.

Njegova prva objavljena proza “Mlinarska djeca” iz 1873. godine, pripovijest je socijalne tematike i vezana je uz život na selu i u malograđanskom okružju. Njegove pripovijetke, poput “Žena i ljubovca”, “Crn niti”, “Divlja djevojka” i dr., najava su realističke pripovjedne usmjerenosti. U završnoj pripovjednoj fazi mogu se primijetiti i obilježja moderne proze, a ona se očituju u izraženom zanimanju za unutarnja proživljavanja junaka.

Zbog pripovijesti kao što su “Stella Raiva”, “Ljubav na odru”, “Čovjek bez srca”, “Dada” i drugih, u kojima je primjetan odmak u tajanstveno, iracionalno i snovito, Jorgovanića se smatra i utemeljiteljem hrvatske fantastičke proze.

Napisao je oko osamdeset pjesama, najviše balada i romanca s motivima ljubavi, rodoljublja, odbačenosti, prolaznosti i osamljenosti. Posebnu je pozornost privukao feljtonima, koje je objavljivao u “Obzoru”. U njima je obrađivao političke, umjetničke i kulturne teme, uglavnom vezane za Zagreb.

Znao se potpisivati i šiframa R. Fl. Jorg., R. F-d-r Jorg., Žalidrug, Jorg., X, Vilinčić, -rg- i P-p-ć.

U dvadeset šestoj godini života je zbog teškog stadija sarkoma morao amputirati desnu nogu, a kratko nakon toga je obolio od sušice. Umro je 24.10.1880. godine u Zagrebu, a jedanaest dana prije smrti, u bolnici “Milosrdne braće” se vjenčao sa svojom zaručnicom, glumicom Antonijom Mačuka.

Daljnju brigu oko Jorgovanićeve književne popularizacije i izdavanja djela nakon njegove smrti na neki način preuzima August Harambašić. On je deset godina nakon Jorgovanićeve smrti uredio i predgovorom popratio “Sabrane pjesme”.

Godine 1889. počele su izlaziti njegove “Sabrane pripovijesti”. 1933. godine pokušavalo se izdati cjelokupna Jorgovanićeva djela, ali su ona izašla tek 1943. godine, u sedam knjiga koje je uredio i s iscrpnim napomenama i životopisnim podacima popratio Julije Benešić.

Uvršten je u “Antologiju hrvatske novele”, “Antologiju pjesničtva hrvatskoga i srbskoga”, “Antologiju hrvatske kratke priče”, a prevođen je na češki, talijanski i esperanto.

Ispravak sadržaja

Ako ste u nekom tekstu pronašli grešku ili želite nešto dodati, javite nam to u komentaru ispod pjesme ili biografije autora.

Izbor iz poezije

Ti ne znaš naše sunce

Milan Begović

Ti ne znaš naše sunce: kada grane i zlatnom usnom ljubi vrške gora kô zlatni bog, a površina mora purpurnim smiješkom smiješit … [više] about Ti ne znaš naše sunce

Angelus

Silvije Strahimir Kranjčević

O, kako milo dršće vazduhom Tvoj meki glasak - žica srebrna, I kako mi je slatko slušati Taj blagi pozdrav snene večeri. O, … [više] about Angelus

Ljetne melodije

Antun Branko Šimić

1. Kosci Sunčani dan, a nebo boje plave, Po livadama radost vedrog ljeta I smijeh glasan seoskoga svijeta, Po livadama miris … [više] about Ljetne melodije

Svijet i pjesma

Silvije Strahimir Kranjčević

(U odziv nekomu kritičaru: da je pjesništvo zastarjela stvar!) Nije moja pjesan burna u osvetne dane, Ovako se lišće trese … [više] about Svijet i pjesma

Ne znam zašto – ali zimi…

Đuro Arnold

Ne znam zašto - ali zimi Svoje mrtve bliže slutim; U njoj mi je: kao da me Na svim mojim prate putim. I noću mi snom se … [više] about Ne znam zašto – ali zimi…

Reader Interactions

Odgovori Otkaži odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.

Primarni stupac

Izbor iz poezije

Uzmožna gospođe

Šiško Menčetić

Uzmožna gospođe, tko milos ku žudi a k tebi ne pođe, on zaman sve trudi; on hoće kako stvar … [više] about Uzmožna gospođe

Ne vim ja

Šiško Menčetić

Ne vim ja gdi stoje uzdisi bez broja koje cjeć gospoje podira svis moja, također što tužu … [više] about Ne vim ja

Koji čtiš sej pjesni

Šiško Menčetić

Koji čtiš sej pjesni, molim te veselo Tako ti ljuvezni, veseli tve čelo. Ako što zadoh ja, … [više] about Koji čtiš sej pjesni

Misal mi zanosi

Šiško Menčetić

Misal mi zanosi ovaj vil gdi pušta Dva prama od kosi niz lišca gorušta, Ali kad otvori dva … [više] about Misal mi zanosi

Blaženi čas i hip

Šiško Menčetić

Blaženi čas i hip najprvo kad sam ja Vidil tvoj obraz lip od koga slava sja. Blažena sva … [više] about Blaženi čas i hip

Ispravak sadržaja

Ako ste u nekom tekstu pronašli grešku ili želite nešto dodati, javite nam to u komentaru ispod pjesme ili biografije autora.

Footer

Poezija.info

Poezija.hr je portal na kojem možete pronaći kompletne pjesme hrvatskih klasičnih pjesnika. Donosimo vam poeziju već objavljivanih, nagrađivanih i afirmiranih književnika, onih koji su svoju važnost pokazali svojim … [više] about O nama

Informacije

  • O nama
  • Impressum
  • Uvjeti korištenja
  • Bajke.hr
  • Biografija.com
  • Književnost.hr
  • Lektire.hr
  • Molitva.hr
  • Obrazovanje.hr

Copyright © 2017.–2023. Informativka d.o.o. Sva prava pridržana.