• Skip to primary navigation
  • Skip to main content
  • Skip to primary sidebar
  • Skip to footer
  • Hrvatska
  • Srbija

Poezija.hr

hrvatska poezija

  • Naslovnica
  • Pjesnici
  • O nama
  • Književnost.hr
  • Bajke.hr
Književnost.hr traži autore voljne objaviti svoje književne radove! 

Ivana Brlić-Mažuranić

Ivana Brlić Mažuranić

Ivana Brlić Mažuranić jedna je od najutjecajnijih spisateljica za djecu te hrvatska književnica priznata i u svijetu. Zbog virtuoznosti koju je posjedovala, te zbog čarobnog i mističnog svijeta mitologije koju je prenosila na papir, mnogi su je nazivali hrvatskim Andersenom i Tolkienom. Neka od njezinih najznačajnijih dijela su ekranizirana, a velik broj knjiga preveden je na sve važnije svjetske jezike.

Pjesme

  • Anin sanak
  • Čemu se Nena nada?
  • Čudna apoteka
  • Đaci
  • Derviš, ptičica i soko-dobrotvor
  • Dječji svatovi
  • Dvije koze
  • Ezop i žabe
  • Gavran i lija
  • Gjio-gja
  • Ispit
  • Konj – zec
  • Kućica, a odveć golema
  • Lav i krmača
  • Majmun i delfin
  • Mala velegrađanka na selu
  • Mali patuljak
  • Pas i vuk
  • Pred ispit
  • Žabe traže kralja
  • Zakasnila

Biografija

Ivana Brlić Mažuranić pisala je pripovijetke, pjesme, romane, basne, bajke, eseje i članke, a bavila se i prevodilačkim radom. Rođena je u Ogulinu 18.4.1874. godine kao unuka poznatog hrvatskog pjesnika i bana Ivana Mažuranića.

Ivana dolazi iz intelektualne obitelji. Otac Vladimir bio je odvjetnik, pisac i povjesničar, a baka Aleksandra Mažuranić sestra poznatog jezikoslovca Dimitrija Demetra. Nakon Ogulina cijela obitelj seli u Karlovac, a potom u Jastrebarsko.

Ivana Brlić Mažuranić je zahvaljujući dobrom imovinskom stanju svoje obitelji imala drukčije školovanje. Školovala se kod kuće i naučila govoriti nekoliko stranih jezika, zbog čega su prvi književni pokušaji bili na francuskom jeziku.

Udala se za odvjetnika i političara Vatroslava Brlića, nakon čega seli u Brod na Savi gdje je provela velik dio svog života. Ivana je cijeli svoj život posvetila obitelji te obrazovanju i književnosti. Odgojila je sedmero djece.

Uz supruga se uključila u javni život prvaka narodnoga pokreta, a Josip Juraj Strossmayer u to joj je vrijeme dodijelio zlatnu medalju za protumađarska nastojanja.

Ivana je smatrana osobom slabog zdravlja jer je često zbog nastojanja obitelji Brlić i Mažuranić, a sve u želji da joj bude bolje, odlazila u poznata lječilišta kako bi prebrodila česte depresije.

Ivana Brlić Mažuranić počela je rano pisati eseje, poeziju i dnevnike, ali su joj prvi radovi objavljeni tek početkom 20. stoljeća. Vrlo rano je objavila zbirku pripovjedaka i pjesama za djecu “Valjani i nevaljani”, a tri godine kasnije i drugu knjigu slične tematike “Škola i praznici”.

Prvi roman “Čudnovate zgode šegrta Hlapića”, objavljen je 1913. godine. Upravo su u tom romanu do izražaja došla načela dobrote i žrtvovanja temeljena na kršćanstvu. Spojivši pripovjedačku sposobnost i humanističko viđenje svijeta, njezin je roman postao prvi hrvatski dječji roman i uzor kasnijim dječjim romanima i pripovijetkama.

Književnički vrhunac doživjela je u zbirci “Priče iz davnina” objavljenoj 1916. godine. U zbirci od osam bajki likovi su preuzeti iz slavenske mitologije kojima je autorica dala određene osobine. Likovi kao što su Stribor, Tintilinić, Potjeh, Regoč, Kosjenka i Palunka, prikaz su ljudskih moralnih osobina i osjećaja.

U njezinim pričama pojavljuje se želja za bogatstvom i čežnja za dalekim svjetovima, kao i simboli ljudske žudnje za istinom i znanjem. Svoju je svestranost pokazala pišući razne eseje i članke koji su objavljivani u zbirkama “Knjiga mladima” iz 1923. godine i “Mir u duši” iz 1930. godine.

U spomenutim djelima je tematizirala socijalna i egzistencijalna pitanja, ali je isto tako tumačila i životna načela koja je njegovala cijeli život te književna uvjerenja.

Njezina najpoznatija djela su: “Slike” – pjesme (1912), “Knjiga o omladini” (1923), “Iz arhive obitelji Brlić u Brodu na Savi” (1934. – 1935), “Jaša Dalmatin, potkralj Gudžerata” – roman (1937), “Srce od licitara” – pripovijetke (1939), “Basne i bajke” (1945).

Bez obzira na to što je pisala za djecu, Ivana je zbog jedinstvenog načina pisanja s kojim je kombinirala životni idealizam i rijetki humor bila cijenjena od strane kolega i povjesničara.

Iako su djela Ivane Brlić Mažuranić nastala u vrijeme moderne, ona se ipak prvo nametnula kao spisateljica bajki i basni, a ne kao pjesnikinja. Dok su joj pripovijetke bile moralno-poučnog karaktera, u bajkama se koristila jednostavnim elementima fantastike.

Učestale krize sa zdravljem nastupile su kao posljedica svega što joj se dogodilo. Rodila je sedam puta, s tim da je prvo dijete rodila kada je imala samo 18 godina, a dvoje djece umrlo je nedugo nakon poroda. Liječnici su razlog njenom stanju pronašli u tome što je bila premlada kada se udala i njezino tijelo nije bilo spremno na brojne trudnoće.

Umrla je u Zagrebu 21.9.1938. godine kada je nakon dugotrajne borbe s depresijom počinila samoubojstvo.

Ivana Brlić Mažuranić kao ugledna i cijenjena spisateljica dva je puta bila predložena za Nobelovu nagradu za književnost 1931. i 1938. godine, na poticaj tadašnje Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti. Ivana je 1937. godine primljena u Akademiju kao dopisni član i to kao prva žena još od vremena osnutka Akademije.

Ispravak sadržaja

Ako ste u nekom tekstu pronašli grešku ili želite nešto dodati, javite nam to u komentaru ispod pjesme ili biografije autora.

Izbor iz poezije

Otpušteni vojnik

Silvije Strahimir Kranjčević

Baš na prag sjede, malne gô, Islužio je ljeta duga; A izjela mu lica bô I nesvijesna stara tuga. Povlačio se kojekud Sve za … [više] about Otpušteni vojnik

Stari oporbenjak

Silvije Strahimir Kranjčević

Da ste zdravo, moji zanatnici marni, I nek su vam zlatne ruke zaposlene! Kremeni mi čvrsti, srcem milodarni, Vi, ljudine moje, … [više] about Stari oporbenjak

III Sala del maggior consiglio

Rikard Jorgovanić

Obađoh salu velikoga vijeća, Snebiven gledah urese i slike, Svjedoke silne nekadašnje dike, Dok Mlečanom služaše bojna … [više] about III Sala del maggior consiglio

Sirotica

August Harambašić

Sirotica Samotnica U kraj puta Cvala žuta. Njoj nit ševa Pjesmu pjeva, Metulji niti K njoj ne … [više] about Sirotica

Spod slemena

Dragutin Domjanić

Kožulec Z janjčeka imaš kožulec, rubec na glavi črleni, tebe vsi radi glediju, ali si najdragša meni. Pod onim rubcom … [više] about Spod slemena

Reader Interactions

Odgovori Otkaži odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.

Primarni stupac

Izbor iz poezije

Uzmožna gospođe

Šiško Menčetić

Uzmožna gospođe, tko milos ku žudi a k tebi ne pođe, on zaman sve trudi; on hoće kako stvar … [više] about Uzmožna gospođe

Ne vim ja

Šiško Menčetić

Ne vim ja gdi stoje uzdisi bez broja koje cjeć gospoje podira svis moja, također što tužu … [više] about Ne vim ja

Koji čtiš sej pjesni

Šiško Menčetić

Koji čtiš sej pjesni, molim te veselo Tako ti ljuvezni, veseli tve čelo. Ako što zadoh ja, … [više] about Koji čtiš sej pjesni

Misal mi zanosi

Šiško Menčetić

Misal mi zanosi ovaj vil gdi pušta Dva prama od kosi niz lišca gorušta, Ali kad otvori dva … [više] about Misal mi zanosi

Blaženi čas i hip

Šiško Menčetić

Blaženi čas i hip najprvo kad sam ja Vidil tvoj obraz lip od koga slava sja. Blažena sva … [više] about Blaženi čas i hip

Ispravak sadržaja

Ako ste u nekom tekstu pronašli grešku ili želite nešto dodati, javite nam to u komentaru ispod pjesme ili biografije autora.

Footer

Poezija.info

Poezija.hr je portal na kojem možete pronaći kompletne pjesme hrvatskih klasičnih pjesnika. Donosimo vam poeziju već objavljivanih, nagrađivanih i afirmiranih književnika, onih koji su svoju važnost pokazali svojim … [više] about O nama

Informacije

  • O nama
  • Impressum
  • Uvjeti korištenja
  • Bajke.hr
  • Biografija.com
  • Književnost.hr
  • Lektire.hr
  • Molitva.hr
  • Obrazovanje.hr

Copyright © 2017.–2023. Informativka d.o.o. Sva prava pridržana.