hrvatska poezija
Na pragu stojim tvoje sobe,
Al ne usuđujem se ući,
U sobi nešto slatko miri
I zvone zvuci zamirući.
Ne gledajuć te vidim tebe
Kod glasovira sjedit nujnu,
I ručicama skladat pjesan
Žalobitu i slatkočujnu.
Sve nježnije i tiše zvuci
Daleko u dalj tamnu hrle,
I čujem, gdje ti krila duše
Žestokom strašću nekog grle.
Objavljeno: 1875.
Ako ste u nekom tekstu pronašli grešku ili želite nešto dodati, javite nam to u komentaru ispod pjesme ili biografije autora.
Jabuka je kak mladenka, Vsa je puna cveta, Tebe ja navek još čekam, Leta, duga leta. Kak su nad trnacom tvojim Sada sladke … [više] about Kaj vrt si senja
Osjećam sunce u mozgu, kako me pali i žeže, a hodajuć u želucu pljuska bljutava voda. Udišem mirise vrele plastova sijena što … [više] about Ljetno podne
Trublja ječi. Care vojsku Selom kupi našim. Strah me, dušo, e ću morat Da se diljke mašim. Ti se smješiš: ko da nije Onaj … [više] about Trublja ječi
Pjesma posvećena nepoznatoj dragoj mojim prijateljima, gradu u kojem živim, i meni Ja sam mlad Ja hoću život pun i olujan Ja … [više] about 20 godina
Stijena uvis digla čelo; Pod njom osojno U sklon borja groblje sjelo Tiho pokojno. Tik do stijene mrtvostajne Grobak … [više] about Djevojačka kletva
Ova stranica koristi Akismet za smanjenje neželjene pošte. Saznajte kako se obrađuju podaci vaših komentara.
Poezija.hr je portal na kojem možete pronaći kompletne pjesme hrvatskih klasičnih pjesnika. Donosimo vam poeziju već objavljivanih, nagrađivanih i afirmiranih književnika, onih koji su svoju važnost pokazali svojim … [više] about O nama
Odgovori