• Skip to primary navigation
  • Skip to main content
  • Skip to primary sidebar
  • Skip to footer
  • Hrvatska
  • Srbija

Poezija.hr

hrvatska poezija

  • Naslovnica
  • Pjesnici
  • O nama
  • Književnost.hr
  • Bajke.hr
Književnost.hr traži autore voljne objaviti svoje književne radove! 

Ivan Trnski

Ivan Trnski

Ivan Trnski je bio hrvatski književnik, prevoditelj i zagonetač. Prvi je predsjednik Društva hrvatskih književnika. Pisao je pripovijetke, pjesme, dramske igrokaze i zagonetke. Do kraja života je ostao rodoljub romantičarskog nadahnuća. Za njega se može reći da je zaista bio velika pojava hrvatskog književnog i kulturnog života 19. stoljeća. Nije postojao događaj u kojem nije sudjelovao djelatno, novčano ili savjetom.

Pjesme

  • Ave virgo florens
  • Baba briga
  • Čekajuća draga
  • Čudan običaj
  • Hrvatskoj mladeži
  • Kletva peru pjesnikovu
  • Mornarska
  • Naša zastava
  • Nesretni pjesnik
  • Pjesma brodara na moru Jadranskom
  • Vila ilirska
  • Zima

Biografija

Ivan Trnski je rođen 1.5.1819. godine u učiteljskoj obitelji u Novoj Rači kod Bjelovara. Njegova obitelj bila je podrijetlom iz sela Novigrad Podravski.

Osnovnu školu završio je 1830. godine u Grubišinom Polju. Poslije očeve smrti prešao je u biskupsko sirotište u Zagrebu. Ondje je pohađao Klasičnu gimnaziju koju je završio 1837. godine. U Grazu je završio trogodišnji tečaj za administrativnog graničnog časnika.

Trnski je bio višegodišnji upravni časnik Krajiške uprave. Godine 1867. unaprijeđen je u potpukovnika, a 1869. u pukovnika. U razdoblju od 1871. do 1872. godine bio je privremeni upravitelj Bjelovarske županije. Prema nekim izvorima, na prijedlog ugarskog premijera Menyhérta Lónyaya Trnski je smijenjen od strane bana, dok se drugdje spominje da se sam povukao s dužnosti zbog političkih nesuglasica.

1901. godine je bio predsjednik Matice hrvatske. Pomogao je u osnivanju lista “Vijenac” kojemu je on dao ime, a 1869. godine, u njegovom prvom broju, objavio je pjesmu “Pjesma uz vienac”.

Ivan Trnski je pisao pjesme i pripovijesti, bavio se pitanjima jezika i metrike te je prevodio s engleskog, njemačkog, ruskog i češkog jezika. Bio je glavni organizator i prvi predsjednik Društva hrvatskih književnika.

U hrvatskoj književnosti je bio djelatan sedamdeset i pet godina, a kako je književnost smatrao prvenstveno sredstvom za rješavanje nacionalnih problema, nije ostavio djelo trajnije književne vrijednosti.

Surađivao je s mnogim časopisima, od “Danice” Ljudevita Gaja do “Savremenika” te s listovima “Neven” i “Vijenac”. Svojom poezijom je na poseban način obilježio hrvatsku književnost u 19. stoljeću.

Suvremenici su Ivana Trnskog za vrijeme ilirskog pokreta veličali kao najvećeg lirskog pjesnika i borca za narodna prava. Kasnija kritika odredila ga je kao ustrajnog prigodničara i vještog versifikatora.

Djela koja je objavio su “Pjesme”, “Zvekan opet na svietu”, “Učitelj Dobrašin”, “Kriesnice”, “Svakolika mu djela”, “Jezerkinje”, “Ana Lovićeva”, “Božićna slava i mir božanje”, “Ban Berislavić”, “Iz slavenske rodbine”, “Pripovijesti”, “Slava Krapine”.

Mnogi pjesnički tekstovi iz njegove pučki intonirane zbirke “Popievke i milostnice mu mladjenke” su uglazbljeni i neki od njih se izvode i danas.

Ivan Trnski je značajan i kao autor zagonetaka. Čiste zagonetke, anagrame, akrostihove, kombinacije itd. objavljivao tijekom 50 godina je s prekidima. Objavljivane su u “Zori dalmatinskoj”, “Nevenu”, “Prosvjeti”, “Glasonoši” i sarajevskoj “Nadi”. Prvu zagonetku objavio je u “Zori dalmatinskoj” početkom 1845. godine. Njegova prva zagonetka u “Nevenu” objavljena je 15.1.1852., a posljednja 23.11.1854. godine.
Objavljivao je pod pseudonimom Skrivnatin, što je anagram od Ivan Trnski, ili Skrevnatin, od Ivan Ternski.

Godine 1865. bio je zastupnik u Saboru, a 1871. je izabran za velikog župana Bjelovarske županije.

Trnski je inzistirao na čistoći hrvatskog jezika i zbog toga je svojim “trnskizmima” često znao izazvati negativne reakcije. Doživljavao je i omalovažavanja, a to se najviše odnosilo na zamjerke njegovim imenicama na -aj. On je umjesto glagolskih imenica od svršenih glagola radije koristio imenice na -aj.

Svoj najzreliji znanstveni članak potpisao je 1874. godine u “Vijencu”. U članku “O našem stihotvorstvu” je na temelju narodnih pjesama i poslovica pokazao kako se njihov ritam osniva na naglasku, a ne na kvantiteti. Neki su ga zbog spomenute rasprave nazvali ocem hrvatske metrike, a neosporno je i to da je učinio zaista mnogo toga za pravilnost i čistoću hrvatskog jezika.

U 172. knjizi Akademijina “Rada”, godinu dana prije svog devedesetog rođendana, objavio je raspravu “Rodu o jeziku”, u kojoj je iznio svoja razmišljanja o uklanjanju “nagrda” hrvatskog književnog jezika i novim razlozima i primjerima svojih ranije izrečenih misli o očuvanju hrvatskog jezika i izbacivanju tuđica.

Uoči njegovog 90. rođendana, 30.4.1909. godine, priređena je velika proslava na kojoj su se okupili brojni uglednici tadašnjeg hrvatskog društvenog, kulturnog i političkog života, među kojima i predsjednici i predstavnici vodećih hrvatskih kulturnih institucija.

Trnskog i njegovu obitelj na ulazu je dočekao predsjednik tadašnje Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti Tadija Smičiklas s velikim brojem članova akademije. Govor su u svečanoj dvorani održali Ksaver Šandor Gjalski, kao tadašnji predsjednik Društva hrvatskih književnika, dr. August Musić, Krsto Pavletić i dr. Franjo pl. Marković.

U novije doba naglašavaju se njegove književne zasluge kao predstavnika prvog naraštaja hrvatskih romantičara, koji je pripremio put budućim naraštajima hrvatskih pjesnika.

Umro je 30.6.1910. godine u Zagrebu.

Ispravak sadržaja

Ako ste u nekom tekstu pronašli grešku ili želite nešto dodati, javite nam to u komentaru ispod pjesme ili biografije autora.

Izbor iz poezije

Dvije parije

Vladimir Vidrić

Bilo je tiho, bilo je tužno - Sunce je palo za gole planine. Daleko tamo na krvavo nebo Vihar je vitlo oblačine. Poljem su … [više] about Dvije parije

Novo rođenje

Vladimir Čerina

Kad ti primim ruku, ovu ruku plahu, Sva se duša moja orosi i prene; Ti me gledaš nijema, šutljiva, u strahu, Dok ti grudi drhte … [više] about Novo rođenje

Hrvat Bosni

August Šenoa

Aleluja! dovikuju ti gromi, Aleluja! se ori sa visoka. Bjesnoće val o tvoju grud se lomi, Al' ti ga čekaj mirna, smjela … [više] about Hrvat Bosni

Les passagéres

Milan Begović

1. Eva Na moje udara srce kucajem vještim i žurnim prstenjem kićena ruka: - Otvori! Ne slušaj nehajno srce... Al glas … [više] about Les passagéres

Škrlačec na vuho

Dragutin Domjanić

Škrlačec na vuho, Za pantlekom cvet, Pak kaj mi gdo more? Ja vsaku smem glet. Nasmejat se vsakoj Smem, vesel i mlad. I … [više] about Škrlačec na vuho

Reader Interactions

Odgovori Otkaži odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.

Primarni stupac

Izbor iz poezije

Uzmožna gospođe

Šiško Menčetić

Uzmožna gospođe, tko milos ku žudi a k tebi ne pođe, on zaman sve trudi; on hoće kako stvar … [više] about Uzmožna gospođe

Ne vim ja

Šiško Menčetić

Ne vim ja gdi stoje uzdisi bez broja koje cjeć gospoje podira svis moja, također što tužu … [više] about Ne vim ja

Koji čtiš sej pjesni

Šiško Menčetić

Koji čtiš sej pjesni, molim te veselo Tako ti ljuvezni, veseli tve čelo. Ako što zadoh ja, … [više] about Koji čtiš sej pjesni

Misal mi zanosi

Šiško Menčetić

Misal mi zanosi ovaj vil gdi pušta Dva prama od kosi niz lišca gorušta, Ali kad otvori dva … [više] about Misal mi zanosi

Blaženi čas i hip

Šiško Menčetić

Blaženi čas i hip najprvo kad sam ja Vidil tvoj obraz lip od koga slava sja. Blažena sva … [više] about Blaženi čas i hip

Ispravak sadržaja

Ako ste u nekom tekstu pronašli grešku ili želite nešto dodati, javite nam to u komentaru ispod pjesme ili biografije autora.

Footer

Poezija.info

Poezija.hr je portal na kojem možete pronaći kompletne pjesme hrvatskih klasičnih pjesnika. Donosimo vam poeziju već objavljivanih, nagrađivanih i afirmiranih književnika, onih koji su svoju važnost pokazali svojim … [više] about O nama

Informacije

  • O nama
  • Impressum
  • Uvjeti korištenja
  • Bajke.hr
  • Biografija.com
  • Književnost.hr
  • Lektire.hr
  • Molitva.hr
  • Obrazovanje.hr

Copyright © 2017.–2023. Informativka d.o.o. Sva prava pridržana.