hrvatska poezija
Kako teško jesen mrije,
A kroz granje cvili čama;
To Studeni ledom bije
Žarkog Boga po zrakama.
Uvrh grane ptica sjedi
Kao neka suza nijema,
Mrtvo sjedi, mrtvo gledi,
Gdje joj snijeg ležaj sprema.
Već ne želi krošnje cvjetne,
Da se o njoj lako njiše,
Nit proljetne zore sretne –
Ta ne želi ništa više!
Samo gleda, bijeda mala,
Zadnji listić vjetrom poći,
A ona mu žrtvovala
Pjesmu dana i san noći.
Ako ste u nekom tekstu pronašli grešku ili želite nešto dodati, javite nam to u komentaru ispod pjesme ili biografije autora.
Sultan stada, kralj doline, bik, Ostavivši Savu kao riječni bog, Traži, borbe željan div, takmaca svog, Pruživši do šume gordog … [više] about Metamorfoza
Kad se moliš, čedo, nemoj molit Samo za se i za oca svog, - Takih molba ne će stalno volit Nesebični, dobri, stari Bog. Neka … [više] about Mignoni
Odavno mi se tijelo krije od sunca, moje pogibije Životvorno sunce mene bonika plaši smakom Dođem li poda nj, u istom … [više] about Smrtno sunce
Što li kriješ, suzo tajna, Kad pod vjeđom krvna planeš Pa čemerna, gorka, vajna, Na verige ropske kaneš? Što li kriješ, kad si … [više] about Suzi roblja
Pred starim domom mojijeh otaca ponosna dunja svoju krošnju širi, kroz njeno granje sunce zrake baca, a zlatni plod joj oštrim … [više] about Dunja
This site uses Akismet to reduce spam. Learn how your comment data is processed.
Poezija.hr je portal na kojem možete pronaći kompletne pjesme hrvatskih klasičnih pjesnika. Donosimo vam poeziju već objavljivanih, nagrađivanih i afirmiranih književnika, onih koji su svoju važnost pokazali svojim … [više] about O nama
Odgovori