hrvatska poezija
Na sunčev jutarnji zov
obli rumenilo naš kućni krov;
od radosti svi prozori kata
mahnuše veselo staklenim krilima
sa željom da kuća ko velika ptica
poleti
da oblake hvata.
O kako žalim nemoć njena poleta
sa željom da se od temelja otkine.
O kako žalim, kako žalim zamahe
da letom uvis teret zemlji dokine.
Objavljeno: 1935.
Ako ste u nekom tekstu pronašli grešku ili želite nešto dodati, javite nam to u komentaru ispod pjesme ili biografije autora.
Svemogi Bože moj, kim svaka postaju, odvrati jur gnjiv tvoj ter pomiluj naju. Ostavi zlu volju, pozri na verni puk gdi tarpi … [više] about Molitva suprotiva Turkom
Jabuke se črleniju v suncu se žariju, gladke, sladke jabučice, kak i tvoje lice. Tam, gde suncu jesu bliže sunce ih … [više] about Jabuke
Pri hižici maloj je bezeg ves bel i kak da kaj lepo povedat bi štel, Al ne zna govorit, on reči ne zmore, i samo tak sladko … [više] about Pod bezgom
Loza nad vrata se nagnula, Raste po krovu od hiže, Nebo gliboko i plavo je, Prva se zvezda zažiže. Noć je vu lugu vse … [više] about Za vrbinjami
- U U | - U - U U | - U | - U U | - U - U U | - U U | - U U | - U - U U | - U U | - U U | - U Stanider, stani! Kud tako … [više] about Stani!
This site uses Akismet to reduce spam. Learn how your comment data is processed.
Poezija.hr je portal na kojem možete pronaći kompletne pjesme hrvatskih klasičnih pjesnika. Donosimo vam poeziju već objavljivanih, nagrađivanih i afirmiranih književnika, onih koji su svoju važnost pokazali svojim … [više] about O nama
Odgovori