Tih pritvorenih usta rajski med,
Taj turban s krupnom viticom ampira,
Neoskvrnut taj pogled, blag i svet,
Ta blijeda ruka još bez kavalira:
Ko mlade višnje pupoljsti cvijet,
Taj krotki posmijeh ljubavi i mira
Na savremeni gleda gadni svijet
Iz debeloga prašnoga okvira.
Još danas vidim babin smrtni čas,
Na odru sreće svu karikaturu,
Njen krezub grč i zbrčkanu figuru.
Iz mrtvih žica hromog glasovira
Tek katkad čujem valcer, jeku s pira
I harfu, smijeh, sve tiši ženski glas…
Objavljeno izvan Knjige pjesama (1900-1914)
Napisano: 1913.
Odgovori