• Skip to primary navigation
  • Skip to main content
  • Skip to primary sidebar
  • Skip to footer
  • Hrvatska
  • Srbija

Poezija.hr

hrvatska poezija

  • Naslovnica
  • Pjesnici
  • O nama
  • Književnost.hr
  • Bajke.hr
Književnost.hr traži autore voljne objaviti svoje književne radove! 

Marko Marulić

Marko Marulić

Marko Marulić hrvatski je književnik i humanist. Zbog svog izuzetnog književnog i životnog rada smatra se ocem hrvatske književnosti. Budući da je većinu djela napisao na latinskom jeziku, najčešće se potpisivao kao Marcus Marulus Spalatensis ili Marcus Marulus Delmata tj. Marko Marulić Splićanin i Marko Marulić Dalmatinac. Marulić je napisao mnogo djela i na hrvatskom jeziku, što tada nije bio običaj, te se na njih potpisivao prezimenom svoje obitelji Pečenić.

Pjesme

  • Dobri nauci
  • Judita
  • Molitva suprotiva Turkom
  • Slavić
  • Suzana

Biografija

Marko Marulić rođen je u Splitu 1450. godine, gdje je i odrastao. Otac mu je bio Nikola, a majka Dobrica Alberti. Njegova obitelj bila je plemićka s obje roditeljske strane. Obiteljsko prezime bilo im je Pečenić (ili Pecenić), ali su ga, po tadašnjem humanističkom običaju, latinizirali u Marulus tj. Marulić.

Bio je najstariji, a imao je još petero braće i dvije sestre. Njegov način života neki su opisivali kao raskalašeni, ali neki izvori kažu da je živio veoma skromno. Ipak, zna se da je za života uvelike pomagao hrvatskim knezovima u borbi protiv Turaka, tadašnjih najvećih neprijatelja Dalmacije.

Završio je humanističku školu u rodnom Splitu. Pretpostavlja se da je nakon toga studirao u Padovi, koja je tada bila jedno od sveučilišnih središta u ovom djelu Europe i da je studirao pravo, ali to se ne zna sigurno.

Marulić je dio života proveo na Šolti, te je s vremena na vrijeme putovao u Rim u i Veneciju. Za života je Marulić prijateljevao s mnogim značajnim ličnostima toga doba, među kojima su i Juraj Šižgorić, Nikola Marcelli, Bartolomeo Meruda i mnogi drugi.

Zbog njegovih književnih radova koje je pisao i na hrvatskom jeziku, Marulića se i danas naziva ocem hrvatske književnosti. Bio je pjesnik, a nazivali su ga učenim pjesnikom i kršćanskim pjesnikom – poeta doctus i poeta christianus. Marulićevu poznatu biografiju nazvanu “Vita Marcii Spalatensis” napisao je na latinskom njegov suvremenik Frano Božićević Natalis.

Prvi Marulićev rad kojem se zna godina kada je napravljena je njegova pjesma “Epitaphium Georgii et Perinae” iz 1464. godine. Njegovo najznačajnije djelo za hrvatsku književnost zasigurno je ep “Judita”, veoma važno, između ostaloga i zbog toga što je ispjevano na hrvatskom (i čakavskom) jeziku. “Judita” je ep napisan 1501. godine, a objavljen dvadeset godina kasnije. Sastoji se od 2126 dvostruko rimovanih dvanaesteraca i prevedena je na mnoge svjetske jezike. Osim ovog djela, Marulićevom značajno djelo na materinjem jeziku je i poema “Suzana”, napisana u 780 stihova.

Danas se jednim od najpoznatijih Marulićevih djela na latinskom jeziku smatra “Davidijada”, junačko-povijesni ep s religioznim značajkama. Napisan je u 14 knjiga i sastoji se od 6765 heksametara, a sve po uzoru na Vergilija.

Jedno od njegovih najprevođenijih djela na latinskom je zbirka “Pouke za čestit život po primjerima svetaca” iz 1498. godine, napisana u 6 knjiga. Ova zbirka sadrži priče, anegdote, religiozne i moralne poduke inspirirane Biblijom. Zbirka je već za Marulićeva života bila prevođena na mnoge svjetske jezike, među kojima je i japanski te se tiskala čak šezdeset puta, od kojih su četiri bila za Marulićeva života.

Značajno je i njegovo djelo “Evanđelistar”, također moralistička rasprava napisana u sedam knjiga. Napisana je oko 1480. godine i tiskana preko šezdeset puta. Marulić je bio veliki borac protiv Turaka, a borbe Hrvata s tim neprijateljem opisao je u svojoj poznatoj pjesmi “Molitva suprotiva Turkom”.

Osim što se bavio književnošću i pisanjem, Marko Marulić bio je i ispitivač te notar, tj. bilježnik. U arhivama su pronađeni dokumenti u kojima se Marulić spominje kao gradski sudac, svjedok, tužitelj, izvršitelj oporuke i zastupnik u parnicama, što je potvrda da se bavio pravničkim poslovima.

Umro je 1524. godine u rodnom Splitu.

Ispravak sadržaja

Ako ste u nekom tekstu pronašli grešku ili želite nešto dodati, javite nam to u komentaru ispod pjesme ili biografije autora.

Izbor iz poezije

Kad mi klone…

Silvije Strahimir Kranjčević

Kad mi klone hladno čelo, Kad dogori svijeća moja, Kad mi mrtve oči sklopi Samilosna ruka koja - I kad tuđa suza čija Oplače … [više] about Kad mi klone…

Na Balkanu

August Šenoa

Čuj! ruknu top! Ej sad je hora! Probudio se Balkan lav, I trese grivu - grmnu gora, Oda sna skoči narod sav. Sloboda sviće, … [više] about Na Balkanu

Guš

August Šenoa

I. Visoko na vrleti Bjelasa se knežev stan, Kô zvijezda kroz noć svijeti, Jer ženi se Branko ban. Ban slavno zemljom … [više] about Guš

Molitva

Antun Branko Šimić

Noćas tišina bjesni svoju oluju i kroz moje srce prolaze oštri glasovi dalekog predjela kuća stvari - Noćas tišina bjesni … [više] about Molitva

Kobna sanja

Đuro Arnold

Ja ne znam, zašto, - ali često sanjam: Iz mora s veljim blagom da izranjam; Al kada već se mašim površine - Sve blago klizne … [više] about Kobna sanja

Reader Interactions

Odgovori Otkaži odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

This site uses Akismet to reduce spam. Learn how your comment data is processed.

Primarni stupac

Izbor iz poezije

Otpušteni vojnik

Silvije Strahimir Kranjčević

Baš na prag sjede, malne gô, Islužio je ljeta duga; A izjela mu lica bô I nesvijesna stara … [više] about Otpušteni vojnik

Uskrsnuće

Ivan Goran Kovačić

U zanosu kličem: Čežnjo, ćutiš kako mlado srce lupa, a mirišu polja i pjevaju … [više] about Uskrsnuće

Hajda

Dragutin Domjanić

Hajda moja, ti hajdina, kaj se za me gdo spomina? Bi li meni, hajda bela, to povedat … [više] about Hajda

Ti ne znaš naše sunce

Milan Begović

Ti ne znaš naše sunce: kada grane i zlatnom usnom ljubi vrške gora kô zlatni bog, a površina … [više] about Ti ne znaš naše sunce

Zakaj?

Ivan Goran Kovačić

Zakaj klanjci prestali su črni senjati, zakaj bregi počeli su halju menjati?... Zakaj … [više] about Zakaj?

Ispravak sadržaja

Ako ste u nekom tekstu pronašli grešku ili želite nešto dodati, javite nam to u komentaru ispod pjesme ili biografije autora.

Footer

Poezija.info

Poezija.hr je portal na kojem možete pronaći kompletne pjesme hrvatskih klasičnih pjesnika. Donosimo vam poeziju već objavljivanih, nagrađivanih i afirmiranih književnika, onih koji su svoju važnost pokazali svojim … [više] about O nama

Informacije

  • O nama
  • Impressum
  • Uvjeti korištenja
  • Bajke.hr
  • Biografija.com
  • Književnost.hr
  • Lektire.hr
  • Molitva.hr
  • Obrazovanje.hr

Copyright © 2017.–2025. Informativka d.o.o. Sva prava pridržana.