hrvatska poezija
Mrtvoj sestri Ružici
Sjećaš li se, seko, kad gledasmo skupa
u kolute žutih, obasjanih pjega
uličnih lampi – a vodeni cvijeti
ležali su bijeli ko nanosi snijega…?
I žalost je stala u nama da pupa
kao crna ruža, što kad igrali se
morahu maleni prebrzo umrijeti.
… Vrh našega sela
sad u noći crnoj pahuljice bijele
padaju ko onda vodeni cvijeti.
I ne žalih nikad tako, draga sele,
što ne mogu s njima nestati, umrijeti…
Objavljeno: 1932.
Ako ste u nekom tekstu pronašli grešku ili želite nešto dodati, javite nam to u komentaru ispod pjesme ili biografije autora.
Ja sam, dušo, kip od leda, Umrlo mi srce živo; Moje pjesme - moja čeda - U srcu sam posakrivo. Gazim trnje svoga puta Niz … [više] about Ja sam…
Sunce žeže, podne vruće. Umorno je sve; sve spava, A u hladu onkraj kuće Podigla se gusta trava. Iz nje viri čudno … [više] about Dječji svatovi
Duga je umorna noć, crno je nebo i zemlja, Kroz tu dosadnu tmušu nešto šušti i šapće. Možda je rosa od suza, što se sa neba … [više] about Anđeo bola
B. Stanisavljeviću Ja ne znam što si, sjena ili žena, Ja ne znam što si, radost ili tuga, Ja ne znam što si, oblak ili … [više] about Canticum canticorum
Bože moj, zašto je tako, zlaćanim da pod samarom Magarac preskače lako jabuku vitijeh kula?! Vilo o pjesama mojih, milosnim čemu … [više] about Promašena kob
Ova web-stranica koristi Akismet za smanjenje spama. Saznajte kako se obrađuju podaci vaših komentara.
Poezija.hr je portal na kojem možete pronaći kompletne pjesme hrvatskih klasičnih pjesnika. Donosimo vam poeziju već objavljivanih, nagrađivanih i afirmiranih književnika, onih koji su svoju važnost pokazali svojim … [više] about O nama
Odgovori